|
|
| Utamničenjem Glavaša, jedno sramno poglavlje hrvatske politike, iako traljavo, ipak ide svome kraju. Ali zato gradu Osijeku i uopće istoku Hrvatske tek predstoji veliko i temeljito (pro)čišćenje Augijevih štala koje je lažni heroj domovinskog rata (s lažiranim ratnim putom) i ražalovani general Glavaš kontaminirao kriminalom, korupcijom i zločinima nezamislivih razmjera. |
|
|
 |
|
|
| U mržnji je izrasla cijela jedna ratna generacija, koju su roditelji, škola i društvo naučili da Drugima i Drugačijima nema mjesta u Etnički Čistoj Našoj, i da takve – jer došlo je šugavo neko vrijeme da se Druge i Drugačije više ne smije ubijati – valja već od malih nogu podsjećati kako nisu dobrodošli, i tjerati tamo odakle god da su uopće došli. |
|
|
 |
|
|
| Dok traju rasprave o sigurnosnim implikacijama objavljivanja oko 90.000 dokumenata o američkom vojnom djelovanju u i Afganistanu, vrijedi ukazati i na to da je ’slučaj WikiLeaks’ doveo u pitanje tri političko-komunikacijska mita: o moći društvenih medija, o odumiranju nacionalne države i o smrti novinarstva. |
|
|
 |
|
|
| Da li je sumrak ljudskosti karakteristika našeg i budućeg vremena ili se radi o manifestacijama još-ne-čovjeka i još-ne-svijeta? Druga opcija bi bila blaža i manje opasna varijanta, jer bi implicirala da čovjeka pod određenim uvjetima, još uvijek ne možemo smatrati promašenim bićem i da šanse za istinsko očovječenje još postoje. Prva opcija pak čovjeku jedva da daje ikakvu šansu. Velika je to tema i ovo nije mjesto i prilika za detaljno tematiziranje. Ovdje će biti dovoljno ukazati na neke opasne pojave i događanja, koje nipošto nisu slučajnost. One postaju uobičajene do banalnosti i tjeraju nas da ponovno započnemo misliti o velikim temama. |
|
|
 |
|
|
| Nakon presude Glavašu, bitka za preuzimaje uloge neprikosnovenog slavonskog šerifa ni iz daleka još nije svršena, niti se ograničava samo na uže vodstvo slavonskih regionalista. Kandidata ima i iz drugih stranaka, a prije svega mislimo na SDP-ova saborskog zastupnika i aktualnog gradonačelnika Đakova Zorana Vinkovića. Naravno, Šišljagić i Vinković nisu jedini... |
|
|
 |
|
|
| Kao da nije dovoljno loša situacija biti bolestan, u Hrvatskoj se zdravstveni sustav, institucije i zakoni koji donose brinu o tome da kao bolesnik, odnosno pacijent, ako već i imate prava, onda ih ne možete ostvariti. Ono što Nataša Škaričić otkriva u svom istraživanju porazna je dijagnoza zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, koji je, čini se, daleko bolesniji od svih pacijenata koje treba zbrinuti. Dijagnoza je uspostavljenja, samo je pitanje tko će prepisati terapiju i kako će ona biti provedena... |
|
|
 |
|
|
| U povodu nedavnog slučaja, kada je obitelji Ljubičić zaprijetila deložacija iz stana na koji su bacili oko profiteri, pravni stručnjak dr. Ante Bartulica iz Saveza udruga stanara Hrvatske (SUSH) je upozorio na zakonitu mogućnost stjecanja stanarskog prava dosjelošću. Unatoč obavezama iz Ugovora o sukcesiji, Vlada i dalje izbjegava donijeti odgovarajuće izmjene zakonskih propisa. |
|
|
 |
|
|
| Kada odluku Vrhovnog suda RH kojom je potvrđena generalova krivnja za ratne zločine u Osijeku tijekom 1991. g. nazivaju sramotnom, Glavaš i čelništvo HDSSB-a su u pravu. Odluka Vrhovnog suda je sramotna, jer dobiti (samo) osam godina za najteže ratne zločine (za koje je sud nepobitno utvrdio da su počinjeni) ismijavanje je prava i pravednosti. |
|
|
 |
|
|
| Suci Europskog suda za ljudska prava u lipnju i srpnju ove godine iznijedrili su dvije zanimljive odluke kojima je jasno određen pravni okvir zakonskog priznavanja prava istospolnih parova. Slijedom toga zacrtane su i mogućnosti političkog djelovanja na nacionalnim razinama među članicama Vijeća Europe i to po principu priznavanja statusa obitelji istospolnim parovima, ali isključivanja mogućnosti sklapanja braka. Svima nama, nacijama Vijeća Europe, pojedincima i grupacijama, blesavost je zajednička karakteristika. Smatrati da je pravo na brak zapravo pravo društva na zabludu o obilježjima braka isto je kao i smatrati da je „cijeli svemir heteroseksualan – od muhe do slona“. |
|
|
 |
|
|
| U opsežnom razgovoru dr. sc. Dražen Šimleša, poznati sociolog i stručnjak za globalizaciju i održivi razvoj, progovara o ekologiji, ego-tripovima, kapitalizmu i interesnim skupinama te svom navodnom kršenju Etičkog kodeksa. Doznajte i zašto zidove žbuka zemljom, a umjesto crijepova na krov sadi biljke, koliko ljudi ekološki pritišću svoj planet, što građani Hrvatske misle o klimatskim promjenama i još mnogo toga. |
|
|
 |
|
|