 |
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|
U posljednja dva desetljeća u svijetu se bilježi velik porast nasilja, terorizma, oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava. Za rješavanje ovih problema nužno je pravilno razumijevanje motivacija koje ljude potiču na nasilje, ponekad čak i pod cijenu samožrtvovanja kao što je slučaj kod bombaša samoubojica, ističe Metin Başoğlu, direktor Centra za istraživanje ponašanja i terapije u Istanbulu. |
|
|
|
|
|
|
Kako je i najavljeno, još jedan prosvjed kojim se traži zaustavljanje radova u Varšavskoj započeo je u 18 sati na Iblerovom trgu. Okupljenim građanima, kojih je bilo oko 700, obratili su se poznati aktivisti Urša Raukar, Tomislav Tomašević, Vili Matula i Mario Kovač, a neki od njih oko ruke su imali zavezanu purpurnu vrpcu, znak da im je policija zabranila pristup Varšavskoj. |
|
|
|
|
|
|
Nakon oglušenja vlasti na sva vaša upozorenja i akcije koje ste proveli da biste zaštitili i sačuvali Varšavsku, mirni prosvjed i pasivni otpor jedini su preostati načini da se izborite za svoja prava — piše u pismu podrške Nezavisnog cestarskog sindikata |
|
|
|
|
|
|
U povodu upada građevinskih postrojenja u korist projekta Tomislava Horvatinčića pod jakom pratnjom interventne policije na javnu površinu koju su štitili građani grada Zagreba, od kojih su neki potom uhićeni, Hrvatsko sociološko društvo javno prosvjeduje protiv takvog postupka. |
|
|
|
|
|
|
Proteklih godina svjedoci smo sve veće uzurpacije i devastacije javnih prostora i drugih zajedničkih dobara. Uzurpacija prostora postala je pravilo a ne izuzetak: naša obala, zelene površine, ulice i trgovi ostali su nezaštićeni. Danas se u središtu Zagreba, kao i širom Hrvatske, građanima oduzima javni prostor koji se ustupa pojedincima i interesnim skupinama, stoji u proglasu kojim se područje borbe za javni prostor seli iz Varšavske na cijelu Hrvatsku. Proglas objavljujemo u cijelosti. |
|
|
|
|
|
|
Rekao je to Vinko Brešan na današnjoj raspravi o trenutačnoj situaciji na HRT-u, koju su u kinu Tuškanac organizirali koordinacija za elektroničke medije DHFR-HRUP i Hrvatsko novinarsko društvo. Živahna rasprava trajala je oko sat i pol, a u njoj su sudjelovala poznata lica iz našeg medijskog prostora. |
|
|
|
|
|
|
Svi su saborski klubovi na kraju jučerašnjeg zasjedanja Hrvatskog sabora podržali izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2009. godinu. |
|
|
|
|
|
|
U Hrvatskoj 1. travnja 2011. počinje popis stanovništva koji će trajati do 28. travnja. Za to će iz državne blagajne biti potrebno 174,9 milijuna kuna. Vlada je jučer u saborsku proceduru poslala i prijedlog zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj. |
|
|
|
|
|
|
Hrvoje Antonio Belamarić, novinar zagrebačkog Radija 101 od rođenja je osoba s invaliditetom - zbog cerebralne paralize kreće se u kolicima. I ove godine bi trebao na rehabilitaciju u specijalnu bolnicu kako bi održao i poboljšao svoje motoričke sposobnosti na koje utječe njegovo kronično stanje. No budući je riječ o netipičnom invalidu koji nije zatočen u kući i čiji svijet ne omeđuju televizija i povremeni posjeti iz vanjskog svijeta, već aktivno govori o svom stanju, on bez kompleksa progovara i o potrebi za donacijom. |
|
|
|
|
|
|
Oko 10 tisuća ljudi prosvjedovalo je u subotu na ulicama Toronta protiv sastanka na vrhu skupine vodećih industrijskih i zemalja u razvoju (G20) posvećenog oporavku globalne ekonomije. |
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
 |
 |
|
 |
| Varšavska – pobuna s imenom i adresom |
| Marko Sančanin |
| Čak i ako je bitka za Varšavsku izgubljena, borba za slobodan i pravedan grad nije ni izbliza gotova. Pobuna na pločnicima Donjeg grada samo je jedna od tinjajućih pobuna koje će se možda zapaliti širom Hrvatske. Mnogi su ispravno primijetili da je Varšavska dobar primjer zato što su prosvjednici uspješno kanalizirali pobunu na konkretan slučaj. Problem je artikuliran jasno – slikom trivijalne arhitekture i njezina investitora. Pobuna ima svoje ime i adresu.
Ipak, veliko je pitanje koliko je ova artikulacija precizna, a koliko i sama pati od sličnih trivijalnosti i površnih sudova koji su karakteristika hrvatskog društva. |
|
|
|
|
|
 |
| Govor stabala u Varšavskoj |
| Goran Božičević |
| Nije jasno mnogima danas – koje je značenje (obrane) Varšavske ulice u Zagrebu? Treba prvo pojasniti: Tko je brani? Od koga? Policija od građana? Ili ipak nije policija ta koja brani Varšavsku? Poruka koju borba za ovu ulicu šalje puno je više od onoga u što nas uvjeravaju. |
|
|
|
|
|
 |
| Trojanski konj kapitalizma |
| Saša Blagus |
| Nakon dovoljne vremenske distance od noćne intervencije specijalne policije protiv aktivista za spas Varšavske ulice, moguće je i poželjno dati jednu principijelnu kritiku cijele priče. Sam akt policijske intervencije popraćen je iznenađujućom dozom rezignacije. Mnogi se još i danas zgražaju, čude, upozoravaju, ukazuju, apeliraju, protestiraju, ... kao da je sve to što se dogodilo palo s neba. Prozivaju se “krivci”, razni horvatinčići, bandići, hloverke, jelavići, ministri ... uz rezignirane vapaje kako se, eto, država svrstala na stranu krupnog kapitala, kako primjenjuje represiju, da javni interes podređuje privatnom, parcijalnom interesu, odnosno da otima javno vlasništvo i žrtvuje ga interesima privatnoga. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
RSS Feeds
