Pocetna stranica
Civilno društvo
Kultura
Politika
Ljudska prava
Okoliš
Ženska scena
Prava životinja
LGBTT teme
Nove tehnologije
ZaMirNET blog
ZaMirNET forum
ZaMirNET
ZaMirZINE kolumne
referendum: ako i ima pravo, vlada nije u pravu
srđan dvornik
srđan dvornik
Mirela Holy
Đurđa Knežević
Maja Hrgović
Kristijan Grđan
Book @ ZaMirZINE
Besplatno skinite i čitajte knjigu: Digital Activism Decoded - The New Mechanics of Change
«« septembar 2010 »»
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

ZaMirNET
Vlaška 91, 2. kat
Tel: 01/ 4573 445
Tel/fax: 01/ 4573 457
urednistvo@zamirzine.net,
zamir@zamir.net

Vaš ZaMirZINE dnevnik
Okoliš: Horvatinčić bez kune svog kapitala za Cvjetni
Hoto grupa Tome Horvatinčića prošlu je godinu zaključila s gubitkom od 17,7 milijuna kuna, a iz bilance je vidljivo je da tvrtka nema vlastitog kapitala, pa je neobično kako je Hypo banka bez ikakvih osiguranja pristala financirati projekt Cvjetni
30 juli 2010

Kao i još neki sporni poslovi koje je Hypo financirao u Hrvatskoj, Hoto grupa je u realizaciju luksuznog projekta Cvjetni ušla praktički bez vlastitog kapitala, na osnovu kredita koji u bilanci iznosi 232,8 milijuna kuna.

Temeljni kapital investitora ambicioznog Cvjetnog iznosi samo 20.000 kuna, koji je u bilanci poništen kroz preneseni gubitak, tako da vlastitog kapitala poduzetnik Tomo Horvatinčić zapravo nema, dok dugoročne obveze iznose 232,8 milijuna kuna, a kratkoročne prema dobavljačima 89 milijuna kuna.

Prema javno dostupnim podacima o poslovanju, Hoto grupa Tomislava Horvatinčića prošlu je poslovnu godinu zaključila s gubitkom od 17,7 milijuna kuna.

JPEG - 26.7 kb
foto - t-portal

Kako navode u obrazloženju financijskih rezultata – godišnji gubitak u iznosu od 17,7 milijuna kuna rezultat je većih financijskih rashoda (23,3 milijuna kuna) koji se uglavnom odnose na kreditne rate kod Hypo Leasing Kroatien. Jedan dio rezultat je i negativnih tečajnih razlika, koje će ove godine biti još i veće s obzirom budući da je kredit ugovoren u švicarskim francima koji je u ovoj godini snažno ojačao u odnosu na kunu i euro.

Osim Hypo leasing Kroatiena, projekt Cvjetni financiralo je povezano društvo Hoto kuće, i to u ukupnom iznosu od osam milijuna kuna. Iz bilance se može zaključiti da je taj iznos plasiran kao kredit, a ne kao vlastiti kapital.

Dugoročne obveze, odnosno krediti Hoto grupe u 2009. su iznosili 232,8 milijuna kuna, a kratkoročne obveze prema dobavljačima porasle su na skoro 90 milijuna kuna.

Trenutna vrijednost investicije Cvjetni, iskazana u bilanci, iznosi 226,9 milijuna kuna. Kako je projekt Cvjetni još u izgradnji, Hoto grupa izvještava da još nema prihode od prodaje, a poslovni prihodi u iznosu 1,6 milijuna kuna odnose se na prihode od kamata na posudbu Horvatinčićevoj tvrtki Santa Marina i prihode od tečajnih razlika na kredit Hypo Leasing Kroatien.

Oriana I. Novokmet, t-portal

Svega nekoliko sati nakon objavljivanja ove vijesti iz Horvatinčićeve grupe Hoto je t-portalu poslan demanti, koji je t-portal objavio uz sljedeće objašnjenje:

’Netočne su informacije prema kojima je g. Horvatinčić bez kune svog kapitala u projektu Cvjetni, kao što je netočno da je Hypo banka bez ikakvih osiguranja pristala financirati projekt Cvjetni. Točna, potpuna informacija je da je g. Horvatinčić u projekt Cvjetni do sada uložio svoj kapital u vrijednosti 9,4 milijuna eura, kao i da su u dosadašnjem financiranju projekta u korist financijske institucije ugovarani instrumenti osiguranja primjereni zakonitom financijskom poslovanju.’

Iz Hoto gurpe objašnjavaju da je ugovorom o zajmu pored hipoteke na nekretninama u projektu Cvjetni u korist zajmodavca Hypo Leasing Kroatiena zasnovano i založno pravo na osobnoj financijskoj imovini g. Horvatinčića u iznosu preko 14 milijuna eura.

Napominjemo da je tportalov članak napravljen prema javno dostupnom financijskim izvještaju Hoto grupe, u kojem nije vidljiv vlasnički ulog (equity) g. Horvatinčića, već se njegovo ulaganje vodi kao kreditna sredstva (pozajmica), što on i potvrđuje u svom demantiju.

komentiraj Pošaljite članak Print Pocetna stranica »»
Vaš ZaMirZINE dnevnik
Kultura: Siniša Labrović izazvao ministra kulture na boksački meč!
Ljudska prava: s naslovne web-stranice Ministarstva uprave nestao izvještaj o provjeri zahtjeva za referendum
Ljudska prava: Nastavnicima više posla za manje novca
Okoliš: Okoliš
»» samo 9% građana u potpunosti podržava projekt Družba Adria
»» inicijativa građana "Srđ je naš!"
»» Finska: u prosvjedima protiv nuklearne energije uhapšeno 30 osoba
»» njemačka vlada planira produljenje rada nuklearnih centrala
»» Dubrovčani pozvani na javnu raspravu o ’urbanizaciji’ ispod Srđa
»» Jedete meso? Onda vjerojatno jedete i otpad
»» Otoci plastike u Atlantiku
»» Dubrovnik: počeo javni uvid u plan uređenja Golf parka
»» aktivisti: grad Zagreb sam sebi dopušta prekršaj u Varšavskoj
»» kazneno prijavljen stečajni upravitelj Salonita
Okoliš: Arhiva Okoliš »»
Vaš ZaMirZINE tjednik
dekontaminirati Osijek
Jaroslav Pecnik
Utamničenjem Glavaša, jedno sramno poglavlje hrvatske politike, iako traljavo, ipak ide svome kraju. Ali zato gradu Osijeku i uopće istoku Hrvatske tek predstoji veliko i temeljito (pro)čišćenje Augijevih štala koje je lažni heroj domovinskog rata (s lažiranim ratnim putom) i ražalovani general Glavaš kontaminirao kriminalom, korupcijom i zločinima nezamislivih razmjera.
jesu li Hrvati govna neviđena?
Boris Dežulović
U mržnji je izrasla cijela jedna ratna generacija, koju su roditelji, škola i društvo naučili da Drugima i Drugačijima nema mjesta u Etnički Čistoj Našoj, i da takve – jer došlo je šugavo neko vrijeme da se Druge i Drugačije više ne smije ubijati – valja već od malih nogu podsjećati kako nisu dobrodošli, i tjerati tamo odakle god da su uopće došli.
WikiLeaks - tri digitalna mita
Christian Christensen
Dok traju rasprave o sigurnosnim implikacijama objavljivanja oko 90.000 dokumenata o američkom vojnom djelovanju u i Afganistanu, vrijedi ukazati i na to da je ’slučaj WikiLeaks’ doveo u pitanje tri političko-komunikacijska mita: o moći društvenih medija, o odumiranju nacionalne države i o smrti novinarstva.
Suočavanje s prošlošću
sjećate li se Milana Levara?
Ivica Đikić
 
ZaMirZINE hvala na posjeti Na vrh molim