Pred oko 2000 okupljenih Milorad Pupovac, Ivo Josipović i Vesna Čulinović Konstantinović otvorili su spomenik, a organizatori su istaknuli kako im je drago što je nakon 7 godina spomenik konačno završen.

Među okupljenima bili su i delegacija predsjednika Sabora, veleposlanik Srbije Stanimir Vukićević, izaslanik predsjednika Srbije Mlađan Đorđević, te delegacije Vlade RH, općine Gračac, SNV, SABA RH, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Zadar, SDP-a, sekcije 6. ličke divizije iz Beograda te brojni borci koji su došli iz Hrvatske i Srbije.

Problemi općine u kojoj je dignut ustanak

Goran Đekić, načelnik općine Gračac, rekao je kako okupljeni stoje na mjestu koje je temelj borbe u Hrvatskoj ali i šire. „Dobro znamo, ako je čvrsta temelj, onda je čvrsta i zdrava kuća.“ – rekao je. Govorio je i o problemima s kojima se njegova općina suočava: o visokoj stopi nezaposlenosti i smanjenju broja stanovnika.

Kao poseban problem istaknuo je elektrifikaciju, za koju ove godine nisu uopće dobili sredstva od države. Od prisutnog državnog vrha zatražio je pomoć.

Ponos i problemi boraca Drugog svjetskog rata

Savica Todorić, predstavnik 6. ličke divizije, rekao je kako je to mjesto jedno od najpoznatijih u cijeloj NOB, te kako je Lika regija koja je dala velik doprinos borbi. U Drugom svjetskom ratu poginulo je oko 13 000 ljudi, a bez zajedničke borbe Hrvata i Srba ne bi bilo suvremene Hrvatske. Osim što se obilježava dan ustanka otvara se i spomenik, odnosno, simbol slobode koji se vratio u prvobitno stanje. On treba spajati dva naroda baš kako ih je spajala borba pod vodstvom komunističke partije i Josipa Broza Tita. „Borci 6. i 35. ličke divizije podržavaju poruke koje se šalju s ovog mjesta, na kojem smo se svi zajedno borili.“ rekao je Todorić, popraćen burnim pljeskom.

Predsjednica SABA RH, Vesna Čulinović Konstantinović, rekla je kako se obnovom spomenika čuva uspomena na borce, ali i žrtve čijom se krvlju plaćala sloboda. Smatra kako ta krv nije dobila zadovoljštinu kakvu je trebala, jer partizanima nisu ostvarena njihova ustavom zajamčena prava. Spomenik smatra najvećim trenutkom zajedničke povijesti Srba i Hrvata, a čast boraca smatra razlogom radi kojeg su se svi okupili u Srbu. „Napadi na Tita i našu antifašističku borbu su kriminalno prekrajanje povijesti, a mi ćemo se uvijek braniti čast boraca“ – poručila je.

Četnici u ustaše služili su istom gazdi

Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade, rekao je kako spomenik isijava ideju kojoj se svi moramo odužiti i da po tom pitanju nema dileme. Biti antifašist ili fašist jest kao da se nekog pita je li za dobro ili zlo, a jasno je samo po sebi za što se mora biti.

Milorad Pupovac govorio je i kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i kao predsjednik SNV. Rekao je kako bez vjere onih koji se svake godine okupljaju i nadaju se da će spomenik biti obnovljen ne bi bilo ničega. Bez vjere, smatra on, nikakav novac, nijedna vlada i nijedan čovjek ne bi uspio. „Mi nećemo pitati tko je srušio ovaj spomenik, a niti tko ga je obnovio. Važno je za što i za koga je obnovljen, te na temelju kojih vrijednosti. Obnovljen je na temeljima antifašističke borbe!“ – rekao je. Dodao je kako bez odluke komunista ne bi ustanici imali ideju slobode za koju se treba boriti, a borili su se jedni uz druge. Antifašizam je omogućio da vjeruju jedni u druge, a onima koji su tu vjeru razarali poručio je da bez obzira na strahote i stradanja s pravom vjeruje u zajednički život. „Antifašizam u Hrvatskoj nije potpun bez priznanja Srba, odnosno priznanja njihovog doprinosa borbi. Mnogi to ljudi danas ne znaju.“

Ivo Josipović rekao je kako mu je ukazana čast da otvori spomenik koji nas uči da zlo, koliko god bilo veliko, mora biti poraženo. Spomenik nosi poruku prošlosti, ali i budućnost, jer i mi danas vodimo neke bitke, ali drugačije od tadašnjih. Rekao je i da su borci osjećali junaštvo, ljubav, želju za mirom, želju da se živi zajedno, a njihove kape nose tu poruku. „Kape partizanke su lijepe kape.“ rekao je na opće oduševljenje okupljenih. Smatra kako se udžbenici povijesti moraju promijeniti jer ne reflektiraju istinu, a da on, dok je učio povijest, nikad nije naišao na veliku bitku između ustaša i četnika. „Nije je ni bilo, jer su služili istom gazdi. Narod zna prepoznati dobre, i zato su izabrali vas, partizane.“ rekao je.

Prosvjed protiv slavljenja ustanka

Dok su govori bili održavani, povremeni zapuh vjetra donio bi nejasno mrmljanje skupine od stotinjak okupljenih desničara, koji su ispod brijega na kojem je spomenik održali svoj kontra prosvjed. Uz povike „Ovo je Hrvatska“, „Četnici“, „Drugovi“, „Franjo, Franjo“ davali su do znanja što misle o skupu ispod spomenika, a jasnu poruku slali su i transparentima „Odobriti zločin je zločin“, „Komunistički zločin nije antifašizam“, „Stop ponižavanju Hrvatske“ i slično. Svoje parole su naročito jasno uzvikivali nakon završetka skupa, kada su se stazom udaljenom desetak metara kretali ljudi koji su se vraćali sa svečanosti. Njihove parole su nasmijale partizane. „Ovo je Hrvatska? Pa znamo mi to. Nitko im je i ne uzima. Nije njima baš sve čisto“ – smijali su se heroji Drugog svjetskog rata.

Prosvjednici su psovali i Damira Kajina, kojeg je to potaknulo da im sve posve približi i mahne im. To je izazvalo buru negodovanja šačice u crno odjevenih ekstremista, koji su ga počeli vrijeđati. Osim tog, nije bilo nikakvih incidenata zbog iznimno velikog broja interventnih policajaca, koji su skupinu ogradili.

Portfolio