Pocetna stranica
Civilno društvo
Kultura
Politika
Ljudska prava
Okoliš
Ženska scena
Prava životinja
LGBTT teme
Nove tehnologije
ZaMirNET blog
ZaMirNET forum
ZaMirNET
ZaMirZINE kolumne
referendum: ako i ima pravo, vlada nije u pravu
srđan dvornik
srđan dvornik
Mirela Holy
Đurđa Knežević
Maja Hrgović
Kristijan Grđan
Book @ ZaMirZINE
Besplatno skinite i čitajte knjigu: Digital Activism Decoded - The New Mechanics of Change
«« septembar 2010 »»
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

ZaMirNET
Vlaška 91, 2. kat
Tel: 01/ 4573 445
Tel/fax: 01/ 4573 457
urednistvo@zamirzine.net,
zamir@zamir.net

Vaš ZaMirZINE dnevnik
Ljudska prava: ICJ: neovisnost Kosova nije kršenje međunarodnog prava
Međunarodni sud pravde smatra da kosovska deklaracija o neovisnosti iz 2008. ne krši međunarodno pravo, objavio je ICJ u četvrtak. Mišljenje Međunarodnoga suda pravde, glavnog pravosudnog organa UN-a sa sjedištem u Den Haagu, nije obvezujuće.
23 juli 2010

Savjetodavno mišljenje ICJ-a pročitao je predsjednik suda Hisashi Owada, koji je ustvrdio da međunarodno pravo "ne sadržava zabranu proglašenja neovisnosti i da stoga deklaracija o neovisnosti od 17. veljače 2008. ne krši međunarodno pravo".

Mišljenje ICJ-a da kosovsko jednostrano proglašenje neovisnosti od Srbije u 2008. nije kršenje međunarodnog prava moglo bi imati implikacije na separatističke pokrete diljem svijeta, ocijenio je Reuters, koji mišljenje suda smatra "velikim udarcem Srbiji".

ICJ-evo mišljenje moglo bi utjecati i na to da još veći broj zemalja prizna Kosovo, kao i na kosovsko približavanje članstvu u Ujedinjenim Nacijama.

Opća skupština Ujedinjenih Nacija prihvatila je u listopadu 2008. inicijativu službenog Beograda da ICJ, kao glavno pravosudno tijelo UN-a, objavi savjetodavno mišljenje o pravnom utemeljenju te deklaracije.

Na temelju odluke Opće skupštine UN-a, ICJ je morao donijeti savjetodavno mišljenje o srbijanskom pitanju koje je glasilo: "Je li jednostrana deklaracija o neovisnosti privremenih tijela lokalne samouprave na Kosovu u skladu s međunarodnim pravom?"

Rasprava je provedena u studenome 2009. godine. Mišljenje Međunarodnoga suda pravde, glavnog pravosudnog organa UN-a sa sjedištem u Den Haagu, nije obvezujuće.

Prije objavljivanja odluke u četvrtak Međunarodni sud pravde izjasnio se da je nadležan za davanje savjetodavnog mišljenja o jednostrano proglašenoj neovisnosti Kosova, na temelju zahtjeva rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Predsjednik ICJ-a Hisahi Owada izjavio je da pitanje o tome je li proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu s međunarodnim pravom spada u pravna pitanja, u skladu sa statutom suda i Poveljom UN-a.

Po Owadinim riječima, postavljeno je pitanje jasno i konkretno i glasi: je li proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu s međunarodnim pravom? To, dodao je, ne znači da se sud mora baviti pitanjem posljedica tog proglašenja.

"Sud se neće voditi političkim motivima, niti ga zanimaju političke implikacije", rekao je.

Deklaracija o neovisnosti Kosova objavljena je 17. veljače 2008. godine. Međunarodni sud pravde pozvao je nakon odluke Opće skupštine UN-a iz listopada 2008. sve države članice koje imaju relevantne podatke o tom pitanju da sudjeluju u postupku.

Osim Srbije i Kosova pozivu se odazvalo još 29 država, među kojima su bile Sjedinjene Države, Rusija i Hrvatska. One su od 1. do 11. studenoga 2009. u usmenoj raspravi argumentirale svoja stajališta spram tog predmeta.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić u srijedu je izrazio očekivanje da će mišljenje ICJ-a biti utemeljeno na osnovnim načelima međunarodnog prava te istaknuo kako je Srbija spremna za svaku odluku tog suda.

Kosovsku je nezavisnost priznalo dosad 69 država, među kojima i 22 zemlje Europske unije.

Kosovo ima oko dva milijuna stanovnika, 90 posto je Albanaca, a službeni Beograd i dalje ga smatra srbijanskom pokrajinom.

ICJ je od utemeljenja 1946. donio 25 savjetodavnih odluka u sporovima među državama, od kojih se velika većina poštuje.

Za današnje čitanje odluke ICJ-a bilo je akreditirano stotinjak novinara, što je najviše u njegovoj povijesti. Internetska stranica suda na kojoj je trebao biti izravan prijenos sjednice bila je nedostupna.

(Hina)

komentiraj Pošaljite članak Print Pocetna stranica »»
Vaš ZaMirZINE dnevnik
Kultura: Siniša Labrović izazvao ministra kulture na boksački meč!
Ljudska prava: s naslovne web-stranice Ministarstva uprave nestao izvještaj o provjeri zahtjeva za referendum
Ljudska prava: Nastavnicima više posla za manje novca
Ljudska prava: Ljudska prava
»» referendum: ako i ima pravo, vlada nije u pravu
»» s naslovne web-stranice Ministarstva uprave nestao izvještaj o provjeri zahtjeva za referendum
»» Nastavnicima više posla za manje novca
»» Ako je sve po propisima, onda je kršenje ljudskih prava prihvatljivo
»» Županijski sud odbio zahtjev grada Splita u vezi s tužbom protiv organizatora štrajka u DES-u
»» Građanski odbor za ljudska prava: svećenikove laži o "dobročinitelju" Paveliću
»» Gradonačelnik Siska smijenio ravnatelja knjižnice zbog javne kritike?
»» Zatvorenici u Zadru spavaju po podu
»» Bježanje u BiH se i dalje isplati zbog mogućnosti umanjivanja kazne
»» Amnesty International kritizira ruandski zakon o genocidu
Ljudska prava: Arhiva Ljudska prava »»
Vaš ZaMirZINE tjednik
dekontaminirati Osijek
Jaroslav Pecnik
Utamničenjem Glavaša, jedno sramno poglavlje hrvatske politike, iako traljavo, ipak ide svome kraju. Ali zato gradu Osijeku i uopće istoku Hrvatske tek predstoji veliko i temeljito (pro)čišćenje Augijevih štala koje je lažni heroj domovinskog rata (s lažiranim ratnim putom) i ražalovani general Glavaš kontaminirao kriminalom, korupcijom i zločinima nezamislivih razmjera.
jesu li Hrvati govna neviđena?
Boris Dežulović
U mržnji je izrasla cijela jedna ratna generacija, koju su roditelji, škola i društvo naučili da Drugima i Drugačijima nema mjesta u Etnički Čistoj Našoj, i da takve – jer došlo je šugavo neko vrijeme da se Druge i Drugačije više ne smije ubijati – valja već od malih nogu podsjećati kako nisu dobrodošli, i tjerati tamo odakle god da su uopće došli.
WikiLeaks - tri digitalna mita
Christian Christensen
Dok traju rasprave o sigurnosnim implikacijama objavljivanja oko 90.000 dokumenata o američkom vojnom djelovanju u i Afganistanu, vrijedi ukazati i na to da je ’slučaj WikiLeaks’ doveo u pitanje tri političko-komunikacijska mita: o moći društvenih medija, o odumiranju nacionalne države i o smrti novinarstva.
Suočavanje s prošlošću
sjećate li se Milana Levara?
Ivica Đikić
 
ZaMirZINE hvala na posjeti Na vrh molim