Svi su saborski klubovi na kraju jučerašnjeg zasjedanja Hrvatskog sabora podržali izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2009. godinu.

Upraviteljica zaklade Cvjetana Plavša-Matić istaknula je kako je u prošloj godini otvoren Europski centar za međusektorsku suradnju u Zadru (IMPACT), čime je Hrvatska u Europi pozicionirana kao zemlja s najvećim iskorakom u razvoju međusektorske suradnje među zemljama regije jugoistočne Europe.

Uvedeno je sufinanciranje europskih projekata organizacija civilnog društva, za koje im je odobrena potpora iz europskih izvora, čime je povećana konkurentnost naših organizacija i kvalitetnije povlačenje sredstava iz fondova EU.

Provedena je i medijska kampanja "Aktivni u zajednici - svih 5 programa za razvoj civilnoga društva u RH" čime je javnost dodatno senzibilizirana za mogućnosti regionalnog ujednačavanja razvoja organizacija civilnog društva, istaknula je upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Cvjetana Plavša-Matić.

Kroz osnivanje Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu omogućeno je pak pozicioniranje organizacija civilnog društva u Barcelonskom procesu: Uniji za Mediteran.

Plavša-Matić ističe kako je Zaklada, iako u financiranju organizacija civilnog društva sudjeluje s relativno malim udjelom od 5,6 posto, ipak raznovrsnim oblicima podrške omogućila većem broju različitih organizacija civilnog društva da djeluju za opće dobro.

"U 2009. uloženo je gotovo 37 milijuna kuna u 345 potpora", kazala je i navela da su financirane male građanske inicijative kojima se rješava probleme u zajednici, kao i projekti koji pridonose demokratizaciji i razvoju civilnog društva, osnažuju organizacije civilnog društva, te jačaju institucionalni i organizacijski razvoj udruga.

Zahvaljujući tim ulaganjima omogućeno je i zapošljavanje 811 osoba te uključivanje 3567 volontera, dodala je.

Svi su saborski klubovi podržali izvještaj, ističući da je Zaklada iznimno mnogo učinila na poticanju volonterstva i filantropije, te poticanju razvoja organizacija civilnoga društva.

Marijana Petir je naglasila ulogu Zaklade u razvoju civilnog društva, ističući da programi u koje Zaklada usmjerava sredstva za cilj imaju "ne samo poboljšanje položaja određenih skupina i građana, već i rješavanje problema, čime se pridonosi poboljšanju kvalitete života svih građana, odnosno općem dobru".

Suzana Bilić Vardić (HDZ) izdvojila je veliko istraživanje među gotovo 800 udruga civilnoga društva, koje je pokazalo u kakvim uvjetima rade te organizacije.

Istraživanje je pokazalo da desetina udruga uopće nema prostor u kojemu bi obavljale aktivnosti, nešto manje od desetine ima prostor u svom vlasništvu, trećina prostor unajmljuje, a nešto manje od polovice koristi ustupljene prostore za koje ne moraju plaćati najam.

U Lici, Pokuplju i Banovini najmanje je udruga koje koriste računala, a najviše ih koristi u zagrebačkoj regiji. Dvije trećine udruga ima pristup internetu i telefaks.

"Rezultati istraživanja pokazuju da postoji određeni prostor u kojemu kako udruge tako i Zaklada trebaju poraditi na daljnjem stvaranju uvjeta za poboljšanje uvjeta rada udruga", kazala je.

Zdenko Franić (SDP) ocijenio je kako je riječ o jasnom i informativnom izvještaju, te naglasio značaj zaklade za poticanje volonterstva.

Goran Beus Richembergh (HNS-HSU) rekao je da su "na svaku kunu javnog novca organizacije civilnog društva u stanju proizvesti pet kuna" te da u tom smislu svaka pametna država treba ulagati javni novac u takve organizacije.

(Hina)