nedamovarsavsku-423x74
Pocetna stranica
Civilno društvo
Kultura
Politika
Ljudska prava
Okoliš
Ženska scena
Prava životinja
LGBTT teme
Nove tehnologije
ZaMirNET blog
ZaMirNET forum
ZaMirNET
ZaMirZINE kolumne
Srb na Srb
Đurđa Knežević
Đurđa Knežević
Mirela Holy
srđan dvornik
Maja Hrgović
Kristijan Grđan
Book @ ZaMirZINE
Besplatno skinite i čitajte knjigu: Digital Activism Decoded - The New Mechanics of Change
«« juli 2010 »»
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

ZaMirNET
Vlaška 91, 2. kat
Tel: 01/ 4573 445
Tel/fax: 01/ 4573 457
urednistvo@zamirzine.net,
zamir@zamir.net

Vaš ZaMirZINE dnevnik
Ženska scena: Prosvjed u povodu 8. marta
Zrinka Korljan
Pod parolom „Neostvarena ženska prava – dug države ženama“ aktivistice su jučer tražile promjene u društvu
9 mart 2010

U povodu međunarodnog dana žena, Ženska mreža Hrvatske organizirala je u Zagrebu prosvjednu povorku, kako bi upozorila na loš položaj žena u društvu. Povorka od 50-ak, uglavnom aktivistica, okupila se na Kamenitim vratima, gdje je Neva Tölle, kordinatorica Autonomne ženske kuće, održala kratak govor, u kojem je ukazala na loš položaj žena, a potom je povorka krenula na Trg bana Jelačića.

Za razliku od prošle godine, kada su digle prašinu radikalnim pozivanjem na raskid ugovora s Vatikanom, ove godine naglasak je bio stavljen na ono što država ženama duguje. Ipak, transparenata u duhu prošle godine je bilo: „Moja kći je trudna jer u školi umjesto seksualne edukacije ima vjeronauk“ i „Samo u sekularnoj državi moguća je ravnopravnost“ neke su od poruka koje su prosvjednice nosile na sebi.

Sanja Juras, jedna od koordinatorica Ženske mreže, rekla nam kako se „dugovanja“ koja spominju odnose na manju zaposlenost žena, ugovore na određeno vrijeme, zakon o potpomognutoj oplodnji, niže plaće, pobačaj koji nije svima dostupan, loše zakone koji reguliraju nasilje u obitelji itd. „Postoji cijeli niz ljudskih prava žena koja su ugrožena diskriminatornim zakonodavstvom“, tvrdi ona.

Manji broj okupljenih vjerojatno je povezan s činjenicom da je prosvjed bio zakazan na radni dan, no organizatorice kažu da su zadovoljne. „Nismo očekivale velike mase, a ono što je bitno jest da se borimo za naša prava“, kažu one.

Prosvjedu se priključio Šime Lučin, jedini saborski zastupnik koji se odazvao pozivu koji im je poslala Ženska mreža, nekoliko sindikalista te aktivisti Crvene akcije, koji su dijelili letke.

foto: Zrinka Korljan

komentiraj Pošaljite članak Print Pocetna stranica »»
Vaš ZaMirZINE dnevnik
Kultura: Jezik kao oružje nacionalizma
Politika: Hrvatskoj televiziji draži Jure i Boban od partizana
Ljudska prava: pravomoćno: Glavaš je ratni zločinac
Ženska scena: Ženska scena
»» Sudjelujete na četvrtim Danima Marije Jurić Zagorke
»» UN osniva novo tijelo za žene i rodnu ravnopravnost
»» Moj sin balerina i kći zidar
»» Domovine sin
»» Nigdje nije dobro: "ženski" i "muški" poslovi postoje i u EU
»» Žene su žrtve stereotipa
»» Žene su i dalje manje plaćene i žrtve su obiteljskog nasilja
»» Polovica žena u Hrvatskoj ne koristi kontracepciju
»» Seksistički oglas ravan je samoubojstvu
»» Svakih 17 dana muškarac ubije ženu
Ženska scena: Arhiva Ženska scena »»
Vaš ZaMirZINE tjednik
Pravo na blesavost: obitelj „da“, brak „ne“
Kristijan Grđan
Suci Europskog suda za ljudska prava u lipnju i srpnju ove godine iznijedrili su dvije zanimljive odluke kojima je jasno određen pravni okvir zakonskog priznavanja prava istospolnih parova. Slijedom toga zacrtane su i mogućnosti političkog djelovanja na nacionalnim razinama među članicama Vijeća Europe i to po principu priznavanja statusa obitelji istospolnim parovima, ali isključivanja mogućnosti sklapanja braka. Svima nama, nacijama Vijeća Europe, pojedincima i grupacijama, blesavost je zajednička karakteristika. Smatrati da je pravo na brak zapravo pravo društva na zabludu o obilježjima braka isto je kao i smatrati da je „cijeli svemir heteroseksualan – od muhe do slona“.
Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija
U opsežnom razgovoru dr. sc. Dražen Šimleša, poznati sociolog i stručnjak za globalizaciju i održivi razvoj, progovara o ekologiji, ego-tripovima, kapitalizmu i interesnim skupinama te svom navodnom kršenju Etičkog kodeksa. Doznajte i zašto zidove žbuka zemljom, a umjesto crijepova na krov sadi biljke, koliko ljudi ekološki pritišću svoj planet, što građani Hrvatske misle o klimatskim promjenama i još mnogo toga.
Samo mrtav pas je dobar pas
Kristijan Grđan
Neosjetljivost prema patnji živih bića postala je astronomska, pa onda nije čudo što postoji i neosjetljivost i na ljudsku patnju. Iz ubojica životinja lako može nastati ubojica ljudi, a ako se dobro ne zamislimo nad svojom sudbinom prije nego što nekoga skratimo za glavu, i mislimo kako je samo mrtav pas dobar pas, dobit ćemo da će samo mrtav čovjek biti dobar čovjek.
Suočavanje s prošlošću
Milion potpisa za REKOM
 
ZaMirZINE hvala na posjeti Na vrh molim