nedamovarsavsku-423x74
Pocetna stranica
Civilno društvo
Kultura
Politika
Ljudska prava
Okoliš
Ženska scena
Prava životinja
LGBTT teme
Nove tehnologije
ZaMirNET blog
ZaMirNET forum
ZaMirNET
ZaMirZINE kolumne
Srb na Srb
Đurđa Knežević
Đurđa Knežević
Mirela Holy
srđan dvornik
Maja Hrgović
Kristijan Grđan
Book @ ZaMirZINE
Besplatno skinite i čitajte knjigu: Digital Activism Decoded - The New Mechanics of Change
«« juli 2010 »»
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

ZaMirNET
Vlaška 91, 2. kat
Tel: 01/ 4573 445
Tel/fax: 01/ 4573 457
urednistvo@zamirzine.net,
zamir@zamir.net

Vaš ZaMirZINE dnevnik
Kultura: Nastavlja se rovovska bitka nezavisne kulture
Neovisni kulturnjaci upozoravaju: Dok gradske ustanove snose recesijski teret sa samo 3,5% smanjenja, svi ostali moraju se odreći čak 26,6% sredstava.
8 mart 2010

"Teret krize nesrazmjerno prebačen na nezavisne", "Rezanje uspješnih", "Politika urušavanja nezavisne kulture" - je li dovoljno? Mogli bi to biti naslovi u novinama, ali još nisu. Sad su tek naslovi poglavlja priopćenja poslanog s press konferencije u Centru za nezavisnu kulturu i mlade 8. ožujka, na kojoj su organizacije okupljene oko Saveza za centar za nezavisnu kulturu i mlade, a riječ je o predvodnicima zagrebačke nezavisne kulture, prozvale Grad zbog rezanja proračunskih sredstava namijenjenih izvaninstitucionalnim i nezavisnim kulturnjacima. Tako se to lijepo kaže, a želimo li biti iskreni, riječ je o sječi nezavisne kulture.

Na konferenciji su govorili ravnateljica Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade Emina Višnić, Oliver Frljić u ime Centra za dramsku umjetnost, jedna od koordinatorica Eksperimentalne slobodne scene Selma Banich te Zvonimir Dobrović iz udruge Domino, koja producira festivale Queer Zagreb i Perforacije. Prisutni su bili i mnogi drugi nezavisni kulturnjaci, poput Nore Krstulović iz Teatra.hr ili Bacača sjenki Borisa Bakala, koji su također imali što reći o temi koja ih sve gotovo podjednako muči u situaciji kad se neki od njih doslovno bore za preživljavanje svojih projekata.

Na hladni pogon troši se 3,2 puta više nego na programe

Gradski kulturni proračun za 2010. mora biti recesijski, što znači da kresanja mora biti, ali problem je u tome što stezanje remena najviše opterećuje nezavisnu scenu, koja i inače radi u znatno nepovoljnijim uvjetima. Dok gradske ustanove snose recesijski teret sa samo 3,5% smanjenja, svi ostali moraju se odreći čak 26,6% sredstava. Problem domaćeg kulturnog sustava i inače je da najveći dio sredstava odlazi na institucionalni hladni pogon, a takozvanim mjerama štednje on je, zapravo, s dosadašnjih 69% porastao na 74%, odnosno u 2010. na njega se troši čak 3,2 puta više nego na sve kulturne programe u Zagrebu.

Bez jasnih kriterija, kojih nikada nije ni bilo pri odlučivanju o konačnim sredstvima koje pojedini nezavisni projekti dobivaju, tako su, na primjer, ove godine u posebno lošu, gotovo neodrživu poziciju stavljeni uspješni i dugotrajni programi poput onih CDU-a, kustoske udruge WHW, manifestacije Operacija:Grad, Urbanog Festivala, kazališne organizacije Bacači sjenki i drugih.

Objaviti ocjene kulturnih vijeća!

Nezavisna kultura stoga je institucijama grada Zagreba uputila zahtjev da na svojoj idućoj sjednici Skupština Grada raspravi ovaj problem i, zajedno s drugim tijelima gradske uprave, ravnomjernije rasporedi teret krize, odnosno da iznađe sredstva kojima će ublažiti udar na nezavisnu scenu. Također traži da Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport objavi ocjene pojedinih kulturnih vijeća i obrazloženja za donošenje odluka o financiranju pojedinih programa koje nisu u skladu s preporukama vijeća, jer je poznato da ona samo daju ocjene programa, dok o konkretnim sredstvima odlučuje netko drugi u neprozirnoj birokratskoj šumi Ureda. Konačni je zahtjev da Ured jednoznačno informira javnost o tzv. zadanostima proračuna i obavezama, uz objašnjenje iz kojih zakonskih okvira, ugovora i gradskih odluka one proizlaze.

Sad se čeka potez gradskih vlasti te neka vrsta relevantnog i donekle uvjerljivog odgovora.

(Radio 101)

(Foto:Pixsell)

komentiraj Pošaljite članak Print Pocetna stranica »»
Vaš ZaMirZINE dnevnik
Kultura: Jezik kao oružje nacionalizma
Politika: Hrvatskoj televiziji draži Jure i Boban od partizana
Ljudska prava: pravomoćno: Glavaš je ratni zločinac
Kultura: Kultura
»» Jezik kao oružje nacionalizma
»» ZAMP od nedjelje u lovu na ’ilegalne’ mp3 formate
»» Novi broj časopisa Tema
»» Media Mediterranea 12 - Festival kreativnih medija
»» Peti Nepokoreni grad
»» najavljeno raspuštanje Vienna Art Orchestra
»» POZIV NA DUNAVSKU SCENARISTIČKU RADIONICU
»» Dvanaesti Motovun Film Festival
»» Iz izbjegličkog logora na koncertnu pozornicu
»» Heinrich Böll - Zaboravljeni autor čuvenih naslova
Kultura: Arhiva Kultura »»
Vaš ZaMirZINE tjednik
Pravo na blesavost: obitelj „da“, brak „ne“
Kristijan Grđan
Suci Europskog suda za ljudska prava u lipnju i srpnju ove godine iznijedrili su dvije zanimljive odluke kojima je jasno određen pravni okvir zakonskog priznavanja prava istospolnih parova. Slijedom toga zacrtane su i mogućnosti političkog djelovanja na nacionalnim razinama među članicama Vijeća Europe i to po principu priznavanja statusa obitelji istospolnim parovima, ali isključivanja mogućnosti sklapanja braka. Svima nama, nacijama Vijeća Europe, pojedincima i grupacijama, blesavost je zajednička karakteristika. Smatrati da je pravo na brak zapravo pravo društva na zabludu o obilježjima braka isto je kao i smatrati da je „cijeli svemir heteroseksualan – od muhe do slona“.
Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija
U opsežnom razgovoru dr. sc. Dražen Šimleša, poznati sociolog i stručnjak za globalizaciju i održivi razvoj, progovara o ekologiji, ego-tripovima, kapitalizmu i interesnim skupinama te svom navodnom kršenju Etičkog kodeksa. Doznajte i zašto zidove žbuka zemljom, a umjesto crijepova na krov sadi biljke, koliko ljudi ekološki pritišću svoj planet, što građani Hrvatske misle o klimatskim promjenama i još mnogo toga.
Samo mrtav pas je dobar pas
Kristijan Grđan
Neosjetljivost prema patnji živih bića postala je astronomska, pa onda nije čudo što postoji i neosjetljivost i na ljudsku patnju. Iz ubojica životinja lako može nastati ubojica ljudi, a ako se dobro ne zamislimo nad svojom sudbinom prije nego što nekoga skratimo za glavu, i mislimo kako je samo mrtav pas dobar pas, dobit ćemo da će samo mrtav čovjek biti dobar čovjek.
Suočavanje s prošlošću
Milion potpisa za REKOM
 
ZaMirZINE hvala na posjeti Na vrh molim