Filozof-religiolog Miroslav Kevedži i sociolog religije Mirko Đorđević za Deutsche Welle kažu da je nastanak Ateista Srbije prirodna reakcija na povećan stupanj klerikalizacije Srbije u posljednjih dvadesetak godina i na masovno religijsko pomodarstvo koje se rasprostranilo i među onima koji su nekada bili zagriženi komunisti: „Mislim da je potpuno i normalno i opravdano da se pojavi i takva vrsta udruženja, zato što pozicija obično izaziva opoziciju. S obzirom da je danas popularno biti vjernik, to znači da je nepopularno biti nevjernik. A veći problem je to što je nepopularno biti racionalan, nepopularno je znanstveno se baviti stvarnošću“, kaže Kevedži.

„Ateisti Srbije su nastali kao jedna vrsta nužnog refleksa na klerikalizaciju u društvu, koja je dobila takve razmjere da se religija i sistem religioznosti nametao kao jedan sistem ideološke presije“, objašnjava Đorđević.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2002. godine, svega 40.000 osoba u Srbiji izjasnili su se kao ateisti. „Ne vjerujem da je to baš tako. U medijima i u javnosti izgleda da smo manjina. Ali, poznajući ljude oko sebe, smatram da je u Srbiji veliki broj ateista“, kaže Duško Medić, član Ateista Srbije.

A zašto se učlanio u organizaciju? „Zato što želim da i ja i ljudi koji su slični meni imaju pravo da izražavaju svoj ateizam i da zbog toga ne budu anatemizirani.“

Mirko Đorđević dodaje da crkva nema razloga strahovati od ateista: „Kršćanska crkva se suočava s nečim što je deset puta po nju opasnije i izazovnije od ateizma, a to je religijski pluralizam. Koliko god crkava ima, nema ni jedne koja se ne prepire s drugom oko primata istine, s velikim ’I’“, kaže Đorđević.

Prema Đorđeviću suštinski problem je u razini vjerske kulture: „Na žalost, religijska kultura je kod nas, iako imamo čitavu armiju nekakvih sociologa religije, na niskom nivou“, kaže Đorđević.

Udruženje Ateisti Srbije nastalo je inicijalno kao jedna od grupa na popularnoj virtualnoj socijalnoj mreži „Facebooku“, a potom i u stvarnosti.