ZaMirNET
Vlaška 91, 2. kat
Tel: 01/ 4573 445
Tel/fax: 01/ 4573 457
urednistvo@zamirzine.net,
zamir@zamir.net

Kongregacija za nauk feminističke vjere Đurđa Knežević

Premda je najbolje u fokus što prije staviti (ne)kvalitetu politike koju vodi nova premijerka, a ne njen spol, neke pouke iz prvih reakcija na ženu na čelu Vlade ipak treba izvući. I to s obiju strana - kako iz omalovažavajuće podrške, tako i iz esencijalističke obrane.

25 juli 2009

Desila se konačno i promjena spola u premijerskoj fotelji, i prvi je dojam da je naciji, hvala bogu, od te činjenice ipak važnije što će šefica i njezina vlada učiniti s krizom i kakva se pri tom politika vodi. Ipak, ne bi trebalo prebrzo preći preko neciviliziranog odnosa koji spram ženskog roda na visokoj političkoj poziciji pokazuje hrvatsko društvo. I to u cijelom spektru, od onih koji se tome protive, jer su po njima žene ionako niža vrsta, do onih koji ih i podržavaju, ali za koje su žene i u svojim društvenim ulogama više-manje prirodna pojava. Dakle, nedavno je na premijersko mjesto prvi put u Hrvata od stoljeća sedmoga sjela jedna žena. Istina, u ona davna vremena tijekom avarsko-slavenske seobe, gdje se u avarskom moru pleme Hrvata zateklo pomalo raštrkano, nije bilo funkcije premijera, još manje premijerke; vladali su tada Avari, noseći titulu bajan, koju su si Hrvati kasnije malo prilagodili u "ban". U ta pak kasnija vremena, za Hrvate samorazumljivo, niti banicu nismo imali. Ni caricu, osim ako se ne ponašamo kao dosljedni legitimisti pa ipak ubrojimo i K und K Mariju Tereziju. Istina, bila je tu i Savka Dabčević Kučar, moćna žena na vlasti, ali avaj, u nenarodnom režimu, pa ni ona niti Marija Terezija nisu neka konkurencija našoj prvoj demokratski pravovaljanoj premijerki. Dobro, takva su bila vremena, ali sada je 21. stoljeće i imati premijerku bi, recimo, spadalo u logičan slijed u razvoju demokracije. Osobito u segmentu demokratizacije odnosa među spolovima. Upravo stoga, dolazak žene na čelo vlade svakako treba pozdraviti. I time bi cijela priča trebala biti zaključena. Međutim…. Dobra žena - žena muškarčina Nije iznenađenje što je već jedna činjenica biologije, njezin spol, kako je red u neurednoj patrijarhalnoj okolini kakvo je hrvatsko društvo, bio dovoljnim razlogom za neke da se, blago rečeno, pogube u političkoj (pr)ocjeni i mentalnom fokusu. Najmanje se tu radi o seksističkim baleganjima kojih je, zapravo, (bilo) relativno malo; uglavnom se radilo o onima na radikalnim pozicijama, naravno desnog spektra. Od njih se to uglavnom i očekuje, makar se ni na takozvanu ljevicu ne treba kladiti. Tu spada i snažna podrška koju je Kosor kao prvoj premijerki u Hrvata odmah izrazio stranački kolega Andrija Hebrang, koji joj poručuje da je ona bolja od "bilo kojeg muškarca, da je u stvari muškarčina". Oglasio se i nepravomoćno osuđeni ratni zločinac Glavaš, čija se demokratska misao savršeno odražava u izjavi: "Mislim da će sada najzadovoljnije biti raspuštenice u Hrvatskoj", aludirajući pritom na Kosoričinu privatnost. Dva izraza posve istovjetna mentalnog sklopa i političkog profila, samo što jedan brani, dok drugi napada. Osvanulo je i nekoliko bedastih naslova, kakav je, na primjer, "Teško kući u kojoj žena vlada"; tu se, istini za volju, radi o citatu nekog genija s ulice, to jest foruma (kakvih su naše ulice/forumi prepuni), a redakcija je to ipak s guštom stavila u naslov. I to je bilo više-manje sve. Desnica i ulica se, očekivano, ponovo slažu. Seksizmom protiv seksizma Više, međutim, iznenađuje seksistička obrana. Ni sama Kosor nije mogla odoljeti "zovu prirode", pa je obećala da će "upravljati čvrstom ženskom rukom", hoteći po svoj prilici objediniti muški i ženski "princip". Pojavilo se promptno, s druge strane, i pismo kojim se grupa CESI obratila javnosti i u kojem vehementno brani Jadranku Kosor od svih seksista (što bi, ako ćemo pravo, prilično ravnopravno bila ogromna većina Hrvata, muškaraca i žena). Pismo je pisano stilom koji prati već uspostavljenu lošu tradiciju nevladine scene, osobito njezina ženskog dijela, koja se javnosti obraća kao da je to tvornička oglasna ploča, porukom koja je k tome (a pomalo i stoga) nalik na onakve kakve odašilje kongregacija za nauk vjere (ovaj put feminističke). Grmi se i prijeti zakonima i traže se kazne. Tako primjerice navališe na Mislava Bagu, optužujući ga za seksizam stoga što je Kosorici uputio sasvim razumno, k tome i rodno neutralno pitanje - da li ju je strah - jer da zašto nije isto pitao i Darka Milinovića, budući da ovaj dolazi na mjesto potpredsjednika stranke. Tako je jedno, u danim okolnostima posve razumno pitanje, dobilo oznaku seksističkog. S jedne strane, razloga za strah pri nasljeđivanju ove olupine od države ima preko svake podnošljive mjere, a s druge stoji još i činjenica da je osjećaj straha svima zajedničko psihičko i rodno neutralno stanje. Dapače, dobro je to pitanje, koje u ovoj državi nitko nikomu ne postavlja, ni onima na vlasti niti običnim građanima. Trebalo bi to pitati i jedne i druge; prve, jer im se sistem koji vode i kane voditi opasno raspada, a druge jer je sve više građana Hrvatske u neprestanom strahu - od gubitka posla, osobne nesigurnosti zbog sve izraženijeg nasilja, korumpiranog pravnog sustava koji ih ne štiti kad bi to trebalo i tome slično. Dovesti ga međutim u jednoznačnu vezu sa seksizmom govori, naprotiv, o jednom tipu mišljenja koje i samo upravo operira esencijalnim, to jest, koje je interioriziralo povijesno-socijalno nastale distinkcije među spolovima, i same ih očigledno smatrajući prirodnima. To podrazumijeva da je strah, uglavnom i većinom, stanje vezano uz "prirodu" žene, da se žene više boje jer su slabije i kukavice itd. Iz takve je pozicije svako pitanje upućeno ženi/ama o mogućem strahu koji bi mogle osjećati – seksizam. Može se po volji nagađati je li i sam Bago tako mislio, ali to bi već bio zadatak za neku policiju misli. Suzana ili Darko Plačko Ne treba pretjerivati niti kad okolnosti u kojima živimo jesu seksističke, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Posve isto vrijedi i za prigovor zbog nadimka Jadranke Kosor - Suzana, koji je "zaslužila" demagoški kukajući nad jadom, prije svega klijenata veteranskih udruga koje su joj bile u ministarskom resoru. Braniti je od takvog nadimka u ime protivljenja seksizmu govori da oni/e koji/e je brane i sami/e prihvaćaju da žene (i opet valjda kao nešto imanentno njihovoj prirodi) više i rado plaču, te se tome ne smije izrugivati jer je to onda seksizam. Da, uzmimo, Darko Milinović radije kuka i nariče, a Jadranka Kosor da se rado vezuje u lance, kako bi onda izgledala ironija? Darko Plačko i Jadranka Lančić. Lako je zamisliti da Darku Plačku nitko ne bi priskočio u pomoć, ali nismo sigurni da Jadranka Lančić ne bi i tada dobila promptnu žensku podršku. Prilog esencijalizaciji (i podjeli na muški i ženski spol) hrvatske političke scene dala je i Đurđa Adlešič, koja je na upit kako ocjenjuje dolazak J. Kosor na čelo vlade izgovorila sljedeće: "Žene su bolje organizirane od muškaraca i senzibilnije prema socijalnim skupinama. Ali imamo i još jednu osobinu: ne ustručavamo se rezati. Ženske odluke možda idu malo sporije, ali znaju biti vrlo energične. I baš takve očekujem i vrlo sam optimistična." Sasuti ovako zgusnuto cijelu hrpu stereotipa o ženama, koji su u stvari preuzeti iz amalgama stvorenog tijekom duge povijesti muške dominacije, znači ne razumjeti problem o kojem se govori. Pa makar iste te stereotipe svojedobno preuzele neke struje feminizma i pokušale ih iz predodžbi koje ženu omalovažavaju i time je stavljaju na niži društveni položaj preinačiti u oružje borbe za vlastitu emancipaciju. Jer da su žene bolje organizirane, kako reče Adlešič, ne bi se nalazile tu gdje su, to jest na u pravilu podređenim i nižim društvenim položajima. Zablude o većoj senzibilnosti žena prema socijalnim skupinama već su davno prokazane, a svakako najporaznija po žene jest tvrdnja da im odluke idu "malo sporije". Nekako sve vuče na retardirano. Naprijed u krugu Navedeni primjeri (osim, naravno, onih hebrangovsko-glavaševskih lupetanja) upućuju na dva problema. Jedan je stara i u nas vrlo raširena boljka priučenog feminizma, neke vrste kratkog kursa na kojem se tijekom slabo odrađene obuke za podizanje svijesti stvori nekakav manihejsko-esencijalistički hibrid koji i ne može operirati nego jednostavnim parolama. Drugi je problem što upravo takva svijest nije i ne može razriješiti ono što Carole Pateman zove " dilemom Wolstonecraft". Riječ je o zahtjevu za jednakost uz prihvaćanje patrijarhalnog koncepta građanstva, koji implicira da žene trebaju postati pravno jednake muškarcima uz istovremeno inzistiranje na tome da se izraze posebni, ženski atributi, mogućnosti i djelovanja, te da se upravo to vrednuje kao nekakav ženski doprinos koncepciji građanstva. To je, međutim, jednostavno nemoguće, jer su upravo te razlike/posebnosti one koje patrijarhalni koncept građanstva – isključuje. Ne može se biti dijelom nekog koncepta temeljem baš onih karakteristika/posebnosti koje s tim konceptom nisu spojive. Chantal Mouffe, i još poneke feminističke teoretičarke koje u Hrvatskoj malo tko čita, sažima to jednostavno: "Način na koji treba promijeniti modernu koncepciju građanstva nije taj da se spolne razlike čini relevantnima za njezinu definiciju, već izgradnjom nove koncepcije građanstva gdje spolne razlike trebaju postati deplasirane". U tom bismo slučaju razriješili, odnosno otklonili jednu drugu dilemu, oko koje se već decenijima vrtimo: da li postavljati specifične zahtjeve kojima bi se izrazili ženski interesi ili postavljati specifične ženske vrijednosti/karakteristike kao model za demokratsku politiku?

komentiraj Pocetna stranica »»

Komentari

• Kongregacija za nauk feminističke vjere
  propovjednik, 25 juli 2009 12:58
  CESI kao kongregacija za nauk vjere :) Nešto u njihovoj deklaraciji za obranu Kosoričina ženskog lika i djela mi je čudno zazvučalo, ali nisam našao pravi opis. Riječ "ulizištvo" rizničaru mi se učinila banalnom, no ovo je naprosto savršeno!
  • 25 juli 2009 13:06
    Mora CESI opravdati i sredstva koja dobiva od Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, ljubaznošću mr.sc. Helene Štimac-Radin, kojoj je premijerka Kosor sad još izravnije nadređena.
  • Suzanaga, 25 juli 2009 13:44
    Veži konja gdje suzanaginica kaže.
  • feminista, 26 juli 2009 10:38
    Po meni je CESI odlično poentirao sa pitanjem oko "straha". To je uistinu seksizam koji automatski ne znači da se pretvra u političku korektnost i "zabranu postavljanja pitanja o strahu ženama" već ovisi o kontekstu u kojem se pitanje postavlja. Mislim da je u trenutku kada je pitanje bilo postavljano, bilo i seksističko...ali ono je uistinu manje važan primjer od ostalih seksizama koji su se zavrtili oko Kosor (modne analize i sl..). No stvar je komplicirana, jer je Kosor upravo proizvod patrijahalne stranke s patrijahalnim modusima vladanja, a "zenski identitet" se koristi kao politička korektnost...
  • 26 juli 2009 18:51
    CESI su dobro reagirale jer su napadi na Kosor uglavnom isli iz zenomrzacke pozicije, bez obzira na to sto mi mislili o njezinim kvalitetama kao premijerke. I buduci da je vecina udruga iz kruga kojima pripada CESI sklonija ljevici i politicarkama ljevice, trebalo je petlje reagirati u korist Kosor, kao zene dakako. Bravo za CESI koje brane svoju feministicku poziciju cak i kad je u pitanju politicarka koju vjerojatno ne obozavaju. A to sto dobijaju sredstva, pa dobile su i od drugih. To ne znaci da su kupljene, sto se pak za mnoge druge mozda i moze reci.
  • 27 juli 2009 00:03
    seksizam je seksizam bez kojoj je zeni upucen, odnosno u ovom slucaju iz koje stranke ona dolazi. zanimljivo mi je kao citateljici zamirzina i kolumna gdje. Knezevic uociti kako se cesto dotakne udruge CESI, pa sam stoga pogledala web stranice udruge i mogu zakljuciti da ta organizacija radi puno i puno zanimljivih aktivnosti, te da takodjer imaju vidljivo istaknute financijske izvjestaje iz kojih se moram priznati lijepo vidi da bas i ne zive od drzavnih financija. stoga PRST DOLJE za ovkve neutemeljene pisanije o udrugama, a od sada cu i vise pratiti zanimljiv, korektan i feministicki podrzavajuci portal LIBELA - udruge CESI. Za kraj poruka gjdi Knezevic i Zamirzinu - dosta mi je neprovjerenih informacija i naklapanja po ostalim portalima i medijima stoga - imate jednu citateljicu manje, ako vam to ista znaci.
  • Lungomare, 27 juli 2009 10:34
    Imam dojam da se akcijama poput istupa CESI u, po mojem mišljenju, ničim izazvanu obranu Kosorice od pojma "seksizam" stvara dogma, a od žena - političarki svete krave. Knežević je to dobro uočila, jer to prenemaganje oko seksizama jako podsjeća na graju koja se digne zbog tobožnje uvrede Crkve, vjere, Boga i svih svetaca već i na neku trivijalniju izjavu ili postupak. Takvi istupi u dijelu javnosti izazivaju samo podsmijeh. U svakom slučaju, ono što je dobro za CESI nije nužno dobro i za žene. Za mene sigurno nije.
  • 27 juli 2009 12:23

    Za kraj poruka gjdi Knezevic i Zamirzinu - dosta mi je neprovjerenih informacija i naklapanja po ostalim portalima i medijima stoga - imate jednu citateljicu manje, ako vam to ista znaci.

    Koje to informacije sadrži tekst pa da bi, kao, bile neprovjerene? I kakve veze ima to što CESI, kao, dobro rade? Jesu li zbog toga postale sakrosantne, izvan svake kritike prema dogmi o valjda feminističkoj nepogrešivosti?

  • 27 juli 2009 12:47
    a nije li malo neobicno da Durjda opaucne Cesi svako malo, ko da su joj trn u oku? stvarno kad vidis financije koje su transparentne za razliku od mnogi drugih udruga, niti su te financije od domacih, vec od uglavnom od stranaca- jesu li Cesi zato strane placenice? niti su u kakvom Odboru za sprecavanje nasilja i slicnim odborima kako se vec zovu, nit se s Kosor slikaju. pa sto to Djurdju tu muci.... u redu je kritika i zasto ne i Cesi ali nema argumenata u ovom tekstu. Cesi se usudile progovoriti o necemu protive cega godinama rade, protiv tipicnih stereotipa protiv ove zene u ovom slucaju, od koje niti ovise, niti je ljevicarka, niti im je prijateljica. a mozda Djurdja, slavna publicistkinja sprema novi knjizuljak pod naslovom Moj obracun s CESI.
  • 27 juli 2009 13:31
    U redu je boriti se protiv stereotipa, ali traziti dlaku u jajetu i stereotipe tamo gdje ih nema stvarno je previše. Bago je postavio normalno, ljudsko pitanje, a ako ga Kosor nije iskoristila za davanje prikladnog odgovora daje municiju seksistima. I još nešto, tekst je dobar, pogađa problem, a ako zaista ima skrivenih motiva pisanja, nije me briga jer to ne može promijeniti kvalitet teksta.
  • 27 juli 2009 15:27

    "Pismo je pisano stilom koji prati već uspostavljenu lošu tradiciju nevladine scene, osobito njezina ženskog dijela, koja se javnosti obraća kao da je to tvornička oglasna ploča, porukom koja je k tome (a pomalo i stoga) nalik na onakve kakve odašilje kongregacija za nauk vjere (ovaj put feminističke). Grmi se i prijeti zakonima i traže se kazne."

    A ti bi da se zakoni ne primjenjuju ili da ih nema? Meni spominjanje zakona u tekstu od strane Cesi zvuci kao dobra ilustracija kako bi bilo kad bi se zakon primjenjivao, sto bi to znacilo i kako bi izgledalo. A ne da bi se zvucalo kao neupitan autoritet i Crkva. Pa i sam feminizam (a ti si femistkinja?) i jest jedna ideologija, naravno viseslojna i puna rasprava i neslaganja. Dio teksta u tom smjeru kao jedno vidjenje bio bi u redu da ne brka esencijalizam sa ukazivanjem na stereotipe i seksizme bilo u napadima ili obrani Kosor od strane politicara.

  • 27 juli 2009 15:37
    Adio pameti, rasprava zaglibila u tko, kome i zasto, i na kraju će Kneževićka ispasti heretik jer spominje dogmatizam (kako se kaže ženski heretik da i ja ne ispadnem seksist kao Bago?.
  • 27 juli 2009 16:13
    Ispast će heretikinja. Mogle bi se i Kosoričine političke odluke braniti time što je žena, a svaku kritiku njenoj Vladi smatrati seksističkom. Što se tiče CESI - autorica niti u jednom dijelu nije se bavila aktivnostima te organizacije, niti se bavila financijama, pa stoga ne stoji da joj motivi možda leže u nekakvom njezinom osobnom obračunu sa tom organizacijom. Ako se pregleda višegodišnji politički fundus te organizacije, može se vidjeti da je zapravo riječ o organizaciji koja se bavi prilično neutralnim društvenim problemima, fokusirajući se ponajviše na djecu i mlade i njihov psihoseksualni razvoj, jer bez obzira na MZOŠ, sa djecom i mladima je ipak najlakše raditi. Kad je riječ o takvoj specijalizaciji, onda se CESI ne bi trebala baviti političkim pitanjima koja u osnovi ni ne razumije.
  • 29 juli 2009 11:14
    tko kaze da je s djecom i mladima najlakse raditi? netko tko je radio s njima? pogledaj malo bolje sto Cesi zaista rade i s kim. netko je stvarno zlocest.

  Odgovor

• Kongregacija za nauk feminističke vjere
  zli pozadinac, 27 juli 2009 19:59
  Je li se to samo meni čini ili ovdje puno ljudi diskutira misleći na "lik i djelo" određenih autorica-autora i udruga. Kao da o stvarima znadu više nego što možemo proćitati. Pa kako to da pored tako puno "insidera" se nitko ne javlja pod imenom osim autorice?

  Odgovor

• Kongregacija za nauk feminističke vjere
  tajuska, 28 juli 2009 09:31
  kada vec kolumnistica komentira priopcenje (objavljeno i na ovom portalu ako se ne varam), onda bi bilo fer da ga ne komentira selektivno. naime, u spomenutom priopcenju se navode i hebrangova i glavaseva izjava, jednako kao i tekst s portala koji je prenio misljenje gradana/ki, a koje i spomenuta komentira kao seksisticke. uz to se spominje i suzana i bago te jos jedan ili dva natpisa (pri cemu nitko ne najvaljuje na bagu, no dobro to je valjda stvar dojma i istancana ukusa, doduse, uvazena kolumnistica je majstorica u pisanom navaljivanju pa bih cak mogla pristati na to da zna o cem govori sto bi znacilo da bago zasluzuje ispriku). ovo nije prvi put da uvazena kolumnistica selektira informacije koje ce izvuci i to upravo kada se radi o CESI. zasto je tome tako, ah, ko ce ga znati... diskusija o tome sto jest, a sto nije seksizam, da li on ovisi o kontekstu ili ne, dali kvalificiranjem necega kao seksizam automatski potvrdujemo rodne stereotipe i na njih pristajemo, jest i bila bi svakako zanimljiva rasprava, ali namjerno ili ne pretvorila se u nesto drugo. nekako se kladim na namjerno, ali to je opet u domeni dojma...
  • 28 juli 2009 09:49
    Tocno je da se u priopćenju CESI navode i Hebrangovi i Glavaševi iaspadi, ali nije točno da ih je Kneževićka zaobišla. Napisala je, citiram: "Navedeni primjeri (osim, naravno, onih hebrangovsko-glavaševskih lupetanja) upućuju na dva problema. Jedan je stara i u nas vrlo raširena boljka priučenog feminizma, neke vrste kratkog kursa na kojem se tijekom slabo odrađene obuke za podizanje svijesti stvori nekakav manihejsko-esencijalistički hibrid koji i ne može operirati nego jednostavnim parolama." Što meni znači da autorica nije izrekla kritiku cijelog priopćenja CESI, nego je figurativno rečeno, reflektorom osvijetlila samo dio koji asocira na rječnik fetvi i ekskomunikacija. Ali to je samo moj dojam. No, kako to u nas ide, rasprava se svodi na TKO, a zanemaruje se ŠTO. Dobar način da se zataška to ŠTO.
  • tajuska, 28 juli 2009 13:46
    citirani dio iz teksta ide nakon price o priopcenju pa cak i nakon komentiranja izjave durde adlesic i osim jako dobrom voljom, ne moze se zakljuciti da se odnosi na priopcenje, pa neupucen/a citatelj/ica nikako ne moze iz zakljuciti da su se te stvari takoder nasle u priopcenju. tako da prikaz priopcenja je apsolutno selektivan. sto takoder manje ili vise, kad se takve stvari ne bi precesto ponavljale. i onda se nuzno mora povesti i prica o "tko" i "zasto", uz ono o "sto".
  • 28 juli 2009 14:00
    Pa to i kazem. Ovdje je postalo vazno samo TKO, a za ono STO, koga briga. Rasprava ad hominem.
  • zli pozadinac, 28 juli 2009 16:20
    Da, ovdje je nekima čini se najvažnije da li će CESI dobiti dobru ocjenu, iako se pisalo o tome kakav je odnos javnost imala prema ženi na čalu vlade. Pa što ove koje se bave sa CESI i uopće s osobnim umjesto s problemom, ne vele tko su?
  • 28 juli 2009 16:38
    Točno, i sada se umjesto o jednom očitom primjeru površne dogmatičnosti u tobožnjoj borbi protiv seksizma prema Kosorici, lupeta o tome tko ima što za ili protiv jedne udruge. Diverzija uspjela!
  • Djurdja Knežević, 28 juli 2009 18:06
    Kad je već (izgleda) nemoguće voditi diskusiju o nekim ključnim pitanjima feminizma i politike, ’ajmo o logici. Ovaj tekst je o problemu pounutrivanja seksističkih stereotipa čak i u jednom dijelu feminizma, kao posljedice esencijalističkog shvaćanja odnosa spolova. Ovaj tekst, uz dužno poštovanje, NIJE o grupi CESI, kao što NIJE niti o Đurđi Adešić ili bilo kome drugom spomenutom. Stoga se, logično, spominju samo oni dijelovi njihovih intelektualnih uradaka koji potkrepljuju tezu teksta i u funkciji su njezina dokazivanja. Što se pak tiče sadržajne cjeline pisma u obranu Kosor, kojeg su kolegice iz grupe CESI uputile javnosti, s time je isto kao i sa knjigom u kojoj su samo neka poglavlja dobra. Ona loša poglavlja u konačnici ju čine lošom knjigom.
  • 28 juli 2009 19:50

    svi bi da netko drugi provodi revoluciju pa da ne morajuo ni sami. zato nije dovoljno dobro to sto se cesi bave mladima i seksualnoscu. kao da to nije tema koja je relevantna i aktualna posebno u kontekstu besramne sprege drzave i crkve.

    cesi jesu politicne i rade onako kako najbolje znaju. tako valjda i djurdja knezevic. a da medju feministkinjama ima prepucavanja oko toga koja je veca i pametnija feministkinja, to je vec davno poznata stvar. ne bi oko toga trebalo praviti veliku buru. vrijedi razmotriti kritiku pa vidjeti da li je utemeljena i mozemo li nesto iz nje nauciti, ili ne.

    usput, feministickog elitizma mi je ponekad priko glave, no s druge strane, poneka medjusobna neslaganja i diskusije urode nekim bitnim uvidom.

    s trece strane, za bjesomucno cjepidlacenje o najboljoj formi nekog priopcenja se obicno nema vrimena. jer ljudi rade i neke druge stvari osim sto pisu priopcenja. a puno mudrovanja dovede do toga da tema vise nije aktualna. neka slabija mjesta u priopcenjima ne bi stoga tribalo previse ostro suditi. osim ako, dakako, nije sve potpuni promasaj. a najcesce nije.

    a opet, na kraju, nema svetih krava i ne bi tribalo skakati na svaku kritiku. treba skakat na vladine antirecesijske mjere.

  • 28 juli 2009 22:00

    Mene nekako CESI neodoljivo podsjeća na riječ CESIJA.

    Neke stvari ne mogu biti samo stvar dojma nego su pitanje činjenica. Nije stvar dojma da su neke feminističke organizacije internalizirale seksistička stajališta radi anti-seksističke obrane, već je to stvar činjenica. Točno je da feminističke organizacije malo poduzimaju u rješavanju konkretnih feminističkih pitanja, a više se bave nekakvim teorijskim konstruktima u svojoj samoodrživosti. Lakše je braniti Jadranku Kosor od svakojakog, pa i predodžbenog seksizma, nego se baviti seksizmom kao društvenim konstruktom, jer to zahtjeva mnogo više rada (pritom mislim na svakodnevni rad od barem 10 ujutro do 18 poslijepodne).

    Po meni, autorica ukazuje na nerelevantnost feminističke obrane od društvenog seksizma, koja je samo prividne naravi. Obrana je tu jer je sama sebi svrhom, a sve u cilju postizanja političke prihvatljivosti. I to u smislu "svi za jednoga" pa "jedna za sve", odnosno "svi (CESI) za jadrnaku Kosor" i "Jadranka Kosor (jedna) za CESI (sve)".

    Iako autorica kaže da ovo nije tekst o CESI, to se čitatelju čini da jest, a što je i ispravno, jer je upravo riječ o društvenoj organizaciji koja svojim djelovanjem potvrđuje seksističke stavove i ta je organizacija eklatantan primjer feminističkog nedjelovanja u hrvatskom društvu čime ju je sasvim legitimno i javno istaknuti.

  • zli pozadinac, 28 juli 2009 23:50
    Ako je ZamirZINE novina za civilno društvo, znači li to da mu moraju biti najvažnije nevladine organizacije, da se sve vrti oko njih?
  • 29 juli 2009 11:09
    ocito je tekst Knezevic nezanimljiv ako se sve vrti oko nevladinih org. i ocit nije uspio dobro prenijeti ideju atorice kako kaze o "problemu pounutrivanja seksističkih stereotipa čak i u jednom dijelu feminizma, kao posljedice esencijalističkog shvaćanja odnosa spolova"
  • zli pozadinac, 29 juli 2009 12:44
    Tu ništa nije "očito", jer komentari su različiti. Samo je očit INTERES nekih komentatora/ica da brane lik i djelo jedne organizacije. Pa pošto se nisu očito-vali/e o svom indentitetu, ne može se isključiti ni da su s tom organizacijom vezane/i
  • 29 juli 2009 12:57
    S feminizmom je isto kao s domoljubljem. Može ići uz dlaku, ali i niz dlaku "struktura" sa svim posljedicama koje to donosi. O knezevickinom tekstu se moze stosta reci, ali nikako da ide niz dlaku bilo kome ili cemu.
  • zli pozadinac, 29 juli 2009 13:08

    Hoćemo li vidjeti dosljednu feminističku obranu Jadranke Kosor i od ovoga?

    http://www.youtube.com/watch?v=MBlS-rq7H1g

  • 31 juli 2009 09:37
    Zašto se autorica nikad ne dotiče Ženske mreže Hrvatske u svojim tekstovima?
  • 31 juli 2009 12:31
    Možda joj ne daje povoda? A ne dotiče se ni Prijatelja životinja. Tko zna zašto?
  • dana, 7 august 2009 13:51

    "The emotional, sexual, psychological stereotyping of females begins when the doctor says, ’It’s a girl.’" Rep. Shirley Chisholm, the first African-American women elected to Congress, 1972, presidential candidate

    http://www.womensmediacenter.com/sexism_sells.html

  Odgovor