nedamovarsavsku-423x74
Pocetna stranica
Civilno društvo
Kultura
Politika
Ljudska prava
Okoliš
Ženska scena
Prava životinja
LGBTT teme
Nove tehnologije
ZaMirNET blog
ZaMirNET forum
ZaMirNET
ZaMirZINE kolumne
Srb na Srb
Đurđa Knežević
Đurđa Knežević
Mirela Holy
srđan dvornik
Maja Hrgović
Kristijan Grđan
Book @ ZaMirZINE
Besplatno skinite i čitajte knjigu: Digital Activism Decoded - The New Mechanics of Change
«« juli 2010 »»
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

ZaMirNET
Vlaška 91, 2. kat
Tel: 01/ 4573 445
Tel/fax: 01/ 4573 457
urednistvo@zamirzine.net,
zamir@zamir.net

Vaš ZaMirZINE tjednik
Politika: Kome zvone crkvena zvona?
Bojana Genov
Crkva pokušava dokazati da se baš u liturgijske, a ne marketinške svrhe crkvena zvona oglašavaju svakih četvrt sata od zore do mraka. Mada na www.katolici.org stoji tvrdnja kako je znanstveno dokazano da zvuk zvona ubija viruse, teško je da će Milinović, ministar zdravstva kojemu je dobačen zahtjev za izmjenom spornog članka Zakona o zaštiti od buke, uspjeti dokazati da su zvona zdrava.
5 oktobar 2008

Približava se vrijeme darivanja, vrijeme u kojem se čini mogućim dobiti nemoguće, ostvariti neostvarivo. U predizbornim razdobljima u demokratskim društvima vlast snubi svoje građane obećanjima blagostanja i prava, poštenja i odlučnosti. Izbori su dan građanske moći, već je izlizan refren udruženih građana koje u predizborno vrijeme nastoje izmamiti još malo ravnopravnosti spolova, zelene politike i većih penzija, čvršće temelje socijalnog mira. Ideja građanske moći je ishodište ponašanja političara i sav predizborni igrokaz usmjeren je na to da javnost uvjeri u to da su zadovoljstvo i prava građana, njihova sreća, zdravlje i debljina njihovih lisnica onaj ključni pokretač cijelog igrokaza.

Ali ne i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se prije izbora treba ulagivati katoličkoj Crkvi, a ne građanima. Znaju to dobro u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, pa usporedno s ubrzanjem predizborne utrke rastu i njihovi apetiti. Uz povećanje satnice vjeronauka, vjeronauk u vrtićima, financiranje nebrojenih vjerskih objekata i škola, Kaptolu se je prohtjelo promijeniti znanstvenu definiciju buke.

Sa zajedničke sjednice Komisije za odnose s državom Hrvatske biskupske konferencije i Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama u Ministarstvo zdravstva poslan je zahtjev za izmjenom članka 17. Zakona o zaštiti od buke. Taj članak regulira zvonjavu crkava, jer kaže kako se u “naseljenim mjestima dopušta zvučno oglašavanje zvonima i elektroakustičnim uređajima od 7 do 19 sati”. U njemu se nalazi i iznimka da toga ograničenja nema tijekom vjerskih obreda i u dane vjerskih blagdana.

«Radi se o izmjeni zakona iz 2003. kojim su crkvena zvona stavljena u rang buke, što je posve nelogično i prije to nikad nije postojalo», upoznao je javnost sa svojim osebujnim shvaćanjem logike glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije, koja je zajedno sa Sanaderom odlučila aktivirati vremeplov i vratiti nas u vrijeme u kojemu nije postojala definicija buke, elektronički upravljana zvona, mise emitirane preko pojačala i televizijskih ekrana, pa čak niti satovi.

Teško da je danas potrebna komunalna služba oglašavanja vremena koju je obavljala Crkva tijekom prošlosti bez masovne upotrebe satova, a bit će zanimljivo vidjeti kojim će bravuroznim logičkim doskočicama Crkva pokušati dokazati da se baš u liturgijske, a ne marketinške svrhe crkvena zvona oglašavaju svakih četvrt sata od zore do mraka. Mada na www.katolici.org stoji tvrdnja kako je znanstveno dokazano da zvuk zvona ubija viruse, teško je da će Milinović, ministar zdravstva kojemu je dobačen zahtjev za izmjenom spornog članka Zakona o zaštiti od buke, uspjeti dokazati da su zvona zdrava. Poznato je i laicima, naime, da je buka jedan od izvora stresa na koji se nije moguće naviknuti, koji djeluje kumulativno, i koji izaziva fizička i mentalna oboljenja. Dopusti li pak ministarstvo zaduženo za zdravlje cjelodnevnu i cjelonoćnu proizvodnju buke, može odmah ukinuti i cijepljenje protiv zaraznih bolesti. Time će ukinuti sve ono što «prije nije postojalo» - dakle loše je – a i uštedjeti nemala sredstva bačena na borbu protiv virusa, koju će za vladajuću garnituru odraditi već plaćena zvona.

Praksa da crkvena zvona krše Zakon o zaštite od buke zvoneći prije dozvoljenih 7 i nakon dozvoljenih 19 sati već je svakodnevna u svakom zakutku Hrvatske, pa se ništa bitnoga neće promijeniti za zlosretne građane koji žive u blizini crkvenih objekata. Dosadašnje bahato kršenje zakona bit će ozakonjeno pa rijetki pojedinci koji se usude braniti od crkvene moćne sile neće više dovoditi u nepriliku velečasne kršitelje zakona niti sanitarne inspektore koji se oglušuju na pritužbe.

Cijela ova farsična priča bila bi zabavna i smijali bismo joj se do suza da ovoj verziji vlasti postoji opozicija, ali moguće je jedino zamisliti da se opozicija ždere od jala što se izmjene definicije buke nije dosjetila prva. Stoga, predizborno vrijeme u Hrvatskoj, suprotno tlapnji o vremenu veće građanske moći, kupovina je naklonosti i predizbornih uputa sa propovjedaonica i sumrak građanske i pravne Hrvatske.

komentiraj Pošaljite članak Print Pocetna stranica »»

Komentari

  • Kome zvone crkvena zvona?
    5 oktobar 2008 11:33
    počelo je s uništavanjem parkova da bi se gradile crkve i to u naseljima gdje ih već ima dovoljno.... ovo je samo nastavak, a kraj se ne nazire.

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    toto, 5 oktobar 2008 11:45
    dobro si ti to, bojana, napisala, ali meni je ipak nekako draža gorka lakrdija koju je na tu temu napravio matitjahu na križu života (blog "big big blue")... protiv ovakvih teških društvenih anomalija može se danas učinkovito boriti još samo humorom...

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    misnik, 5 oktobar 2008 14:34
    Ja pomalo sažaljevam naš kler. To im je od lošeg (misnog) vina. A zna se da loše vino ubija male sive stanice.

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    misnik, 5 oktobar 2008 14:36
    Jesam za humor, ali protiv organiziranog sustavno nasilja s potporom Države se ne možeš boriti vicevima.
    • toto, 5 oktobar 2008 14:54
      ne, ne možeš, ali matitjahu (koji inače ne puca iz haubice vicevima na kaptol, kao neki) pokušava pokazati kako je stvar toliko apsurdna da se može adekvatno prokomentirati samo na komičan način...

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    misnik, 5 oktobar 2008 17:45
    Zvona su za Crkvu ono što je zapišavanje terena za pse: označavanje vlastitog teritorija. Dakle, zahtjev Crkve je sasvim razuman jer ne smije se teritorij noću ostaviti bez zapišavanja. A tu je i ubijanje virusa što je vrlo korisno, pa će Milanović sigurno podržati stvar.

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    6 oktobar 2008 08:33
    Nakon izjave novog pape Benedikta kako je inkvizicija bilo dobra stvar, pa nakon Bozaniceve izjave kako su ateisti opasni, izgleda da je nova inkvizicija vec uzela maha.

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    6 oktobar 2008 10:12

    Ima tu logike. Ateisti su virus u tijelu katoličke Hrvatske, a zvonjava ubija viruse. Kad se donese ta zakon ateiste će se istrebljivati dani noć. Dakle, to je jedna sanitarna mjera u interesu narodnog uzdravlja.

    Naravno da će biti uvedena. Zar niste na TV vidjeli ministra zdravstva kako rakijaši i pjeva s don Kaćunkom?

    • 9 oktobar 2008 13:37
      onaj ministar zdravstva koji se uopce ne zabrinjava sto mlade djevojke umiru od kontracepcijskih tableta? valjda misli da su gresnice koje zasluzuju kaznu....? jer lijepo kaze crkva da seks sluzi samo mnozenju pucanstva... i zadovoljavanju svecenika koji vole djecu.

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    Saša Horvat, 9 oktobar 2008 17:03
    Da, da, baš će zvonjava zvona biti glavna ulagivačka strategija političara prema Crkvi pred izbore. Ma, glupost. A što je s bučnim automobilima ljudi koji ujutro idu na posao, što je sa svađama susjeda u tri ujutro koje čujemo zbog loših zidova, što je s onim bučnim motorima, s radom perilice iza 22 h zbog jeftine struje koju čujemo kroz j.... zidove...Zvonjava zvona je ništa naspram toga, već samo još jedna šansa da se popljuje Crkva.

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    11 oktobar 2008 11:11
    Saša Horvat je napisao da je "zvonjava zvona ništa naspram" drugih oblika buke i da je ovo "samo još jedna šansa da se popljuje Crkva." Na stranu to što uporabom termina "pljuvanje" za kritiku i iznošenje stavova pokazuje prisutnost jednog kuturno-političkog atavizma tipičnog za totalitarne duhove, on blebeće glupost kad neizbježnu buku vozila, prolaznika i živih ljudi stavlja u isti rang s bukom koju se diže u reklamne svrhe jedne vjerske organizacije i pri tome još krši važeći zakon.
    • 28 oktobar 2008 19:20
      "Neizbježna buka vozila, prolaznika i živih ljudi"...a da se pokuša to zakonom urediti, pa ograničiti brzinu vozila u naseljenim mjestima, pogotovo noću (kao u Berlinu), poštovati kućni red... Pljuvanje je sasvim ispravan termin jer izrazi koji se koriste u opisivanju Crkve, nisu ništa drugo nego to. Bilo bi zanimljivo kada bi se isti takvi u tekstovima koristili za neke druge vjerske zajednice ili pak udruge...Totalitarni duhovi su oni koji dopuštaju pljuvanje po jednima, a ’rukavice’ koriste za druge.

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    11 oktobar 2008 14:17
    A čuj, to o pljuvanju po Crkvi je standardna popovska formula. Ulove svećenika da drpa curice (i dječake), a tko zucne o tome taj pljuje po Crkvi. Ubiju svećenika zbog ljubomore, a novine pišu o tome, i to je pljuvanje po Crkvi. Ako kažeš da Crkva zlostavlja susjede zvonjavom, to je pljuvanje po Crkvi. Sjetite se samo slučaja Brajša i horora u Caritasovom domu u Brezovici. I u vezi s time se pljuvalo po Crkvi. A u duhu takve nakaradne đavolske logike poučavaju i djecu na vjeronauku.
    • 13 oktobar 2008 16:50
      ves moras prati nocu jer nemas novaca za danju. a zvonjava nece oprati ves. mozda doduse smanji bakterije;-) no to znaci i da papa kad se razboli ne treba bolnicu nego mu zvona treba raspaliti kraj uha.

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    15 oktobar 2008 09:52
    Izgleda da se horor u Brezovici nastavlja. Možda nemaju zvona pa nisu istjerali Đavola otamo.
    • 15 oktobar 2008 14:13

      Vjeronauk i nježne dječje duše

      Iako sam kao ateist ravnodušan prema bogu, ideološka me nasrtljivost, pa i ona religiozna, ne ostavlja ravnodušnim. Jer bitno je obilježje ideologije da parcijalno prikazuje kao univerzalno, da relativno predstavlja kao apsolutno, da mišljenje i interes pojedinaca i skupina nameće kao opće mišljenje i opći interes, da se lažno predstavlja kao jedina moguća Istina. Ideologija uvijek nastupa kao isključiva Istina, u pozadini koje je prijetnja onima koji je kao Istinu ne priznaju....

      tekst Milana Polića objavljen na http://www.protagora.hr/polic01.htm#vrtic

    • 15 oktobar 2008 14:21

      Rezolucija Vijeća Europe 1580 (4. listopada 2007.)

      Opasnosti kreacionizma u obrazovanju:

      1. Cilj ove rezolucije nije dovoditi u pitanje ili suzbijati vjeru – pravo na slobodu vjere to ne dopušta. Cilj je upozoriti na određena nastojanja da se vjera shvati kao znanost. Neophodno je razdvojiti vjeru od znanosti. To nije pitanje antagonizma. Znanost i vjera moraju biti sposobne postojati usporedno. To nije stvar suprotstavljanja vjere i znanosti, nego nužnost sprječavanja vjere da se suprotstavlja znanosti.

      2. Nekim ljudima Stvaranje, kao pitanje religijskog uvjerenja, daje smisao u životu. Ipak, Parlamentarna skupština Vijeća Europe zabrinuta je zbog mogućih loših utjecaja širenja kreacionističkih ideja kroz naše obrazovne sustave i posljedicama na našu demokraciju. Ukoliko ne budemo oprezni, kreacionizam može postati prijetnja ljudskim pravima, što je ključna briga Vijeća Europe.

      3. Kreacionizam, koji se temelji na poricanju evolucije vrsta prirodnom selekcijom, dugo vremena bio je gotovo isključivo američki fenomen. Današnje kreacionističke ideje nastoje naći svoj put u Europu i njihovo širenje pogađa više država članica Vijeća Europe.

      4. Glavna meta današnjih kreacionista, od kojih su većina kršćani ili muslimani, jest obrazovanje. Kreacionisti su odlučni u nastojanju da se njihove ideje uvrste u školske znanstvene programe. Kreacionizam ne može, polagati pravo na to da bude znanstvena disciplina.

      5. Kreacionisti dovode u pitanje znanstveni karakter određenih područja znanja i tvrde da je teorija evolucije samo jedna interpretacija u nizu mnogih. Oni optužuju znanstvenike da ne pružaju dovoljno dokaza da bi teoriju evolucije znanstveno potvrdili. S druge strane, kreacionisti svoje tvrdnje brane kao znanstvene. Ništa od toga nije zasnovano na objektivnoj analizi.

      6. Svjedoci smo širenja modela razmišljanja koji dovode u pitanje utvrđeno znanje o prirodi, evoluciji, našem porijeklu i našem mjestu u svemiru.

      7. Postoji stvarni rizik da bi umove naše djece mogla zahvatiti zbunjenost glede onoga što se tiče uvjerenja, vjerovanja i svakakvih ideala te onog što se tiče znanosti. Stav da su „sve stvari jednake" može se činiti primamljivim i tolerantnim, no ustvari je opasan.

      8. Kreacionizam sadrži mnogo proturječnih aspekata. Ideja „inteligentnog dizajna", koja je najnovija, prerađena verzija kreacionizma, ne poriče određeni stupanj evolucije. Ipak, inteligentni dizajn na ublaženi način nastoji predstaviti kreacionizam kao znanstveni pristup, i u tome leži opasnost.

      9. Skupština stalno inzistira na tome da je znanost od temeljne važnosti. Znanost je omogućila znatna poboljšanja životnih i radnih uvjeta, a važan je faktor u ekonomskom, tehnološkom i društvenom razvoju. Teorija evolucije nema nikakve veze s Božanskim otkrivenjem, već je zasnovana na činjenicama.

      10. Kreacionizam tvrdi da je utemeljen na znanstvenom principu. U stvarnosti, metode koje kreacionisti koriste spadaju u sljedeće tri kategorije: čisto dogmatsko uvjeravanje; iskrivljena upotreba znanstvenih citata, ponekad ilustrirana prekrasnim fotografijama; i potvrda od manje-više poznatih znanstvenika, od kojih većina nisu stručnjaci za ta područja. Na taj način, kreacionisti se obraćaju nestručnima i unose sumnju i zabunu u njihove umove.

      11. Evolucija nije samo stvar razvoja ljudskih bića i populacija. Njezino poricanje može imati ozbiljne posljedice na razvitak naših društava. Pomaci u medicinskim istraživanjima, s ciljem borbe protiv zaraznih bolesti poput AIDS-a, bit će nemogući ako svaki princip evolucije bude odbačen. Ako ne razumijemo mehanizme evolucije, ne možemo u potpunosti biti svjesni rizika što ih nose smanjenje biološke raznolikosti i klimatske promjene.

      12. Naš moderni svijet zasnovan je na dugoj povijesti, čiji važan dio čini razvitak znanosti i tehnologije. Ipak, znanstveni pristup još uvijek nije dobro shvaćen i to ohrabruje razvoj svih vrsta fondamentalizma i ekstremizma. Potpuno odbacivanje znanosti je definitivno jedna od najozbiljnijih prijetnji ljudskim i građanskim pravima.

      13. Rat protiv teorije evolucije i njezinih pristalica najčešće proizlazi iz nekog oblika vjerskog ekstremizma usko povezanog s ekstremnim desničarskim političkim pokretima. Kreacionistički pokreti posjeduju stvarnu političku moć. Činjenica, razotkrivena u više prilika, jest da neki pristalice strogog kreacionizma žele demokraciju smijeniti teokracijom.

      14. Svi vodeći predstavnici glavnih monoteističkih religija usvojili su mnogo blaži stav. Papa Benedikt XVI, primjerice, kao i njegov prethodnik papa Ivan Pavao II, danas slavi ulogu znanosti u razvoju čovječanstva i prepoznaje teoriju evolucije kao „nešto više od hipoteze“.

      15. Podučavanje o svim pojavama u vezi s evolucijom kao temeljnom znanstvenom teorijom je, dakle, ključno za budućnost naših društava i naših demokracija. Zbog toga ona mora imati središnje mjesto u obrazovnim programima, naročito u znanstvenim predmetima, sve dok, kao i svaka druga teorija, može proći strogu znanstvenu provjeru. Evolucija je prisutna svuda, od medicinske pretjerane uporabe antibiotika koji uvjetuju pojavu otpornih bakterija, do zemljoradničke zloupotrebe pesticida koji uvjetuju mutacije insekata na koje pesticidi više nemaju nikakvog učinka.

      16. Vijeće Europe je istaknulo važnost podučavanja o kulturi i religiji. U ime slobode izražavanja i osobnih uvjerenja kreacionističke ideje, kao i svaki drugi teološki stav, mogu eventualno biti predstavljene kao dodatak kulturnom i religijskom obrazovanju, ali ne mogu težiti znanstvenom statusu.

      17. Znanost nudi nezamjenjivo obrazovanje intelektualne strogosti. Ona ne teži objašnjenju „zašto stvari jesu", već razumijevanju o njihovom funkcioniraju.

      18. Istraživanje rastućeg utjecaja kreacionista pokazuje da argumenti koji se tiču kreacionizma i evolucije idu daleko od intelektualne rasprave. Ako ne budemo oprezni, one vrijednosti koje su sama srž Vijeća Europe bit će pod direktnom prijetnjom kreacionističkih fundamentalista. Dio uloge parlamentaraca Vijeća Europe jest da reagiraju prije nego što bude prekasno.

      19. Parlamentarna skupština stoga potiče države članice, a posebno njihove obrazovne vlasti, da:

      19.1. brane i promoviraju znanstveno znanje;

      19.2. pojačaju podučavanje o temeljima znanosti, njezinoj povijesti, epistemologiji i njezinim metodama, uz podučavanje o objektivnom znanstvenom znanju;

      19.3. učine znanost razumljivijom, privlačnijom i bliskijom stvarnosti sadašnjeg svijeta;

      19.4. pruže čvrst otpor kreacionističkim učenjima kao znanstvenoj disciplini na jednakoj razini kao i teorija evolucije, i općenito prezentacijama kreacionističkih ideja u bilo kojoj disciplini osim u religiji;

      19.5. promoviraju podučavanje o evoluciji kao temeljnoj znanstvenoj teoriji u školskim programima.

      20. Skupština pozdravlja činjenicu da je 27 akademija znanosti država članica Vijeća Europe u lipnju 2006. godine potpisalo deklaraciju o podučavanju evolucije i poziva one akademije koje to još nisu učinile, da potpišu tu deklaraciju.

      S engleskog preveo: univ. bacc. hist. Luka B Izvor: www.protagora.hr

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    15 oktobar 2008 16:42
    A ovdje vidimo da Kaptol ide na redefiniranje pojma buke, tako da larma koja nastaje udaranjem jednog metalnog predmeta o drugi bude izuzeta iz tog pojma. Premda je za zdravlje čovjeka jednako opasno grmi li glazba iz narodnjačkog ćumeza ili klepeću crkvena zvona. Nadam se da popovima neće pasti na pamet da redifiniraju i svemir da opravdaju što su spalili Giordana Bruna. A ako ministar Milinović, liječnik i dr.sci podupre donošenje zakona koji se temelji na popovskoj tvrdnji da zvonjava nije buka, pokazat će se da operacija Index ne ide dovoljno u dubinu.

    Odgovor

  • Kome zvone crkvena zvona?
    16 oktobar 2008 10:23
    Mogu razumjeti (ne i opravdati) što se političarska bagra dodvorava Kaptolu, ali ne razumijem zašto ekološke udruge šute iako je buka jedan od opakijih zagađivača okoliša. Štoviše i udruge za zaštitu ljudskih prava bi trebale reagirati, jer ovom izmjenom zakona se narušava pravo na mir, zdrav život i vjerski neutralan okoliš.

    Odgovor

Vaš ZaMirZINE tjednik
Pravo na blesavost: obitelj „da“, brak „ne“
Kristijan Grđan
Suci Europskog suda za ljudska prava u lipnju i srpnju ove godine iznijedrili su dvije zanimljive odluke kojima je jasno određen pravni okvir zakonskog priznavanja prava istospolnih parova. Slijedom toga zacrtane su i mogućnosti političkog djelovanja na nacionalnim razinama među članicama Vijeća Europe i to po principu priznavanja statusa obitelji istospolnim parovima, ali isključivanja mogućnosti sklapanja braka. Svima nama, nacijama Vijeća Europe, pojedincima i grupacijama, blesavost je zajednička karakteristika. Smatrati da je pravo na brak zapravo pravo društva na zabludu o obilježjima braka isto je kao i smatrati da je „cijeli svemir heteroseksualan – od muhe do slona“.
Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija
U opsežnom razgovoru dr. sc. Dražen Šimleša, poznati sociolog i stručnjak za globalizaciju i održivi razvoj, progovara o ekologiji, ego-tripovima, kapitalizmu i interesnim skupinama te svom navodnom kršenju Etičkog kodeksa. Doznajte i zašto zidove žbuka zemljom, a umjesto crijepova na krov sadi biljke, koliko ljudi ekološki pritišću svoj planet, što građani Hrvatske misle o klimatskim promjenama i još mnogo toga.
Samo mrtav pas je dobar pas
Kristijan Grđan
Neosjetljivost prema patnji živih bića postala je astronomska, pa onda nije čudo što postoji i neosjetljivost i na ljudsku patnju. Iz ubojica životinja lako može nastati ubojica ljudi, a ako se dobro ne zamislimo nad svojom sudbinom prije nego što nekoga skratimo za glavu, i mislimo kako je samo mrtav pas dobar pas, dobit ćemo da će samo mrtav čovjek biti dobar čovjek.
Politika: Politika
»» ne dopustimo političarima da pobjegnu od kaše koju su zakuhali
»» bljesak munje
»» Aj’mo reć’, socijaldemokracija!
»» ubij Turčina i odmori se
»» general (ne)pokorenog grada
»» priznajmo: Hrvatska je još u socijalizmu
»» priznajmo: Hrvatska je još u socijalizmu
»» neofašist nove generacije
»» Tko je glavni državni diler?
»» Milton Friedman nije spasio Čile
Politika: Arhiva Politika »»
 
ZaMirZINE hvala na posjeti Na vrh molim