ZaMirNET
Vlaška 91, 2. kat
Tel: 01/ 4573 445
Tel/fax: 01/ 4573 457
urednistvo@zamirzine.net,
zamir@zamir.net

Kako je NATO (ipak) postao aktualna tema Marko Strpić

Iznenada se interes za pitanje NATO-a povećao, valjda zato jer su rokovi toliko kratki, a službena pozivnica stiže za nešto više od mjesec dana. Na sve strane se čuju glasovi protiv i za, kao da se zainteresirane strane i društvo polako budi i shvaća da proces priključivanja NATO-u nije bio san, već stvarnost koja nas je dovela do gotovog čina. Sada je možda kasno za zaustaviti priključivanje, ali za otpor nikad nije prekasno.

28 februar 2008

Za vlast (poziciju i opoziciju) ulazak u NATO je gotova stvar. Odradili su sve predradnje, pokrenuli kampanju, naručili niz anketa koje su pokazale kako podrška ulasku u NATO raste, a da eto ni sami to ne znamo... Sada pakiraju torbe, kupuju nova, bolja i skuplja odjela za primanje pozivnice i spremaju se za put u Bukurešt. U Bukureštu će ih dočekati odbor za doček - od NATO-a i njegovih protivnika, ako ih prije toga ne zatuče "demokratska" rumunjska policija. Naime, u vrijeme održavanja NATO-vog sastanka u Bukureštu će se događati Projectile - tjedan anti-NATO događanja, kako militarističko okupljanje ne bi prošlo bez glasova protiv, unatoč izboru mjesta okupljanja tako da se ti glasovi što više utišaju. Rumunjska ipak nije, recimo, Njemačka, gdje bi kontra okupljanje bilo veće i, nazovimo to tako, žešće. Neka događanja u Bukureštu budu tek najavljena, a o njima ćemo više pisati sljedećih tjedana. Ono što je posebno zanimljivo i na što bih se želio posebno osvrnuti su nedavna događanja i koalicije koje se žele baviti pitanjem NATO-a izvan sabora i vlade - bilo da su za ili protiv. Objektivno informiranje javnosti i ideološka motivacija Prilično je širok spektar onih koji se iznenada ili opet žele baviti pitanjem NATO-a. Ideološke motivacije i polazišta su različiti, a neizbježan je uvijek prisutan argument "objektivnog informiranja javnosti" o tome što je NATO. Neću se opet baviti temom objektivnosti, jer sam dosta prostora tome posvetio ovdje. Ono što mi je posebno privuklo pažnju ovaj put, a tiče se objektivnosti je nova akcija, zapravo, propagandna kampanja koju su zajednički pokrenuli Transparency International i iDEMO Institut za demokraciju pod nazivom "Bolje pakt nego rat". Obavezno kliknite na link i pogledajte web stranicu koja samo upotpunjuje dojam koji daje ovo sugeriranje kako je jedina alternativa NATO-u rat. Nigdje ne kažu rat s kim, odnosno protiv koga, ali svaki vizualni element (krvave rupe od metaka) pokušava dokazati tu njihovu tvrdnju. Možda tom upotrebom povijesnog slogana žele sugerirati da se ipak ne treba suprotstavljati NATO-u, već da slogan treba okrenuti naopako i pristati na pakt, tako da nas NATO ne bombardira? S obzirom da kampanju financira ambasada SAD-a, možda znaju nešto o ratnoj prijetnji od strane NATO-a, a o kojoj drugdje nema riječi? Ili je riječ tek o loše osmišljenom sloganu? Nadajmo se da je ovo zadnje, ne bi bilo dobro da postanemo meta NATO-vih bombardera. Ako malo prošrvljate po njihovoj stranici, koja je još uvijek štura, ali pretpostavimo da je to zato jer je kampanja tek krenula, ipak je prilično jasno (ako ni zbog čega onda zbog izbora linkova) da se tu radi o otvorenom zagovaranju NATO-a i njegove politike, a nikako o "objektivnom informiranju" i predstavljanju argumenata za i protiv tog saveza. U nizu novih incijativa koje se bave pitanjem NATO-a, prilično objektivnu poziciju ima AntiNATO FFZG, iako ni tu ne nedostaje ideološke pristranosti, ako ni zbog čega onda zbog samog naziva, ali zašto bježati od svojih stavova? Na svom blogu su predstavili argumente za i protiv NATO-a, koristeći se primarno kao izvorom web stranicama samog NATO-a i MORH-a. Prva aktivnost ove inicijative je bila tribina "NATO - što kažeš NA TO?", na kojoj su uistinu bile zastupljene sve strane, čime su postigli svoj prvi cilj - prikazali su se otvorenima za argurmentiranu diskusiju i argumentima odgovaraju na sve (dez)informacije o NATO-u. Kod ove inicijative treba primjetiti daje riječ o studentskoj priči (u kojoj sudjeluju i profesori), nakon godina, da ne kažem desetljeća studentske pasivnosti. Odavno sam počeo vjerovati u to da su studenti (kao u skeču nadrealista) sposobni pokrenuti se samo kad su porcije u menzi premale. Ovo ipak daje određenu nadu da interes za političkim djelovanjem nije posve izgubljen, ali i da prostor sveučilišta možda može postati prostor društvene i političke diskusije, a ne tek prostor stvaranja poslušnih kadrova. Nakon studenata treba spomenuti i blogere, koji su se okupili u udruzi BORNA - Blogerskom odboru za referendum o NATO-u koja predstavlja usko fokusiranu skupinu koju povezuju dva zajednička interesa - to da su blogeri i da traže raspisivanje referenduma o NATO-u. U svoju inicijativu su pozvali sve koji dijele stav da je referendum nužan. Pa tako i političke stranke, a sa posebnim naglaskom na SDP kao drugu najaču stranku u zemlji, a pozivajući se na Milanovićeve izjave o tome kako se o NATO-u ne može odlučivati bez referenduma. Ako se ne varam to je rečeno prije izbora, pitanje je kakva je priča danas. To su najnovije inicijative, gdje još treba pribrojiti one postojeće (poput CMS-ovog AlterNATOra), a sve skupa na neki način objedinjuje (osim "Bolje pakt nego rat") to da se zalažu za raspisivanje referenduma, što će svakako uzrokovati stvaranjem jedne ideloški široke koalicije, gdje vidim nekoliko problema. Jasno je protiv čega smo, ali za što smo? Kod ovakvih širokih koalicija dolazi do mogućeg zbližavanja suprotstavljenih koncepcija, pa tako svoj interes u cijeloj inicijativi za pokretanje referenduma vide i razne desničarske stranke, koje svakako ne bih nazvao antimilitarističkim ili u potpunijoj verziji antikapitalističkim, ili pak mirovnim, ako uzmemo u obzir pozadinu dobrog dijela onih koji su zainteresirani za ovo pitanje. Stvaranje takve koalicije u potpunosti potiskuje pitanje za što se zapravo zalažeš, kako ne bi doveli u pitanje zajednički interes (refrendum), točnije, jedino što koaliciju održava na životu. Međutim, koliko je to dobro i kakvu poruku šalje? Za početak, samo pokretanje inicijative za održavanje referenduma na neki način daje do znanja da se to vidi kao instrument koji će odlučiti DA ili NE NATO-u, a nakon toga će to biti (valjda) posve prihvatljivo. Mislim da ne može biti tako jednostavno. To nije pitanje kojim se regulira neko banalno pitanje, već naše (a pod "naše" mislim svih koji ovdje žive, a ne na državu) sudjelovanje u svim budućim ratovima, sukobima, okupacijama, prijetnjama i ostalim radnja kojima se NATO bavi. Mislim da je to neprihvatljito u svakom slučaju - čak i kada bi velika većina ljudi odlučila dati svoju podršku ulasku Hrvatske u NATO. Ne vidim zašto bi zbog toga morao promjeniti svoj stav. Znači li to da ne mislim da je referendum pravi način odlučivanja? Da, upravo to mislim, jer ne vidim da postoji opcija prihvaćanja ulaska u NATO. Uostalom, to čak i nije samo pitanje ulaska u NATO, jer ta organizacija će sa ili bez Hrvatske nastaviti raditi sve što radi, a normalno je da tome treba pružiti otpor i protivi se takvoj politici bez obzira na članstvo. Mislim da se upravo oko ovog pitanja može stvoriti problem u jednoj široj koaliciji koja se stvara oko inicijative za referendum. Ako samo gledamo svoje interese i ne zanima nas što se drugdje događa, što želimo poručiti? Da nemamo ništa protiv ratova, ubijanja, prijetnji, sile, ako se to ne događa nama? Ne mislim da je to stav većine u Hrvatskoj. Zapravo, često sam skeptičan oko toga što je stav većine u Hrvatskoj, no kod ovog pitanja se uvijek prisjetim prosvjeda protiv rata u Iraku. Desetak tisuća ljudi je prosvjedovalo protiv rata koji još nije niti započeo, ali i protiv nasilničke politike SAD-a. Bio je to i prosvjed protiv bahatosti, protiv nasilnika koji terorizira sve zato jer šute ili nisu dovoljno glasni. Tada je to bila jasna poruka, jasno NE takvoj politici. Sada je samo pitanje može li se to prepoznati i u NATO-u, koji je, htjeli to njegovi zagovornici priznati ili ne, samo podrška ili produžena ruka SAD-a. Međutim, postoji i taj drugi stav, da nam ne treba biti važno što se drugdje događa, dokle god smo mi sigurni. Pa, nismo sigurni niti ćemo ikada biti dokle god je svijet takav da postoje nasilnici, bili veliki i globalni kao SAD ili mali kao svi regionalni nasilnici čija (ne)djela smo upoznali u posljednja dva desetljeća. Bolje ikad nego nikad Iako u ovom novom buđenju svijesti o pitanju NATO-a vidim cijeli niz problema i mislim da bi odabrani pristupi potencijalno mogli odvesti neke incijative u neželjenom smjeru, reći ću da je bolje ikad nego nikad pokrenuti stvari. Ako ni zbog čega onda zato da se napokon progovori o tom pitanju i da se pokrenu rasprave i akcije oko NATO-a, iako bi vlast najviše voljela da sve prođe bez većih turbulencija, kako to obično bude kod nas. Vjerujem da je sve što se događa dobra poruka vlasti da stvari neće ići glatko kako su pretpostavljali. Za kraj ću samo još jednom ponoviti da sve što se radi možda i neće zaustaviti ulazak Hrvatske u NATO, ali sve ovo može biti i trebalo bi biti tek početak otporu politici koju provodi NATO, ali i takvoj politici uopće, tko god je provodio.

komentiraj Pocetna stranica »»

Komentari

• Kako je NATO (ipak) postao aktualna tema
  29 februar 2008 12:18
  Mene bi zanimalo čime se vojska bavi u miru.
  • Eugen, 29 februar 2008 12:36
    Birokracijom, vježbama, indoktrinacijom vlastitih ljudi...
  • 29 februar 2008 12:38

    pa to bi trebalo pitati vojsku... :-)

    evo, recimo HV šalje svoje vojnike u Afganistan. uvijek ima neki rat. a i bolja je plaća nego ovdje, a to su uglavnom mladi ljudi koji moraju rješiti stambeno pitanje - pa je to ujedno i socijalna politika... ;-)

    ili pošalju vojnike da "pročešljaju" požarište na Kornatu i onda nikada ne objave rezultate svoje istrage.

    ...uvijek se nađe nešto.

  • 29 februar 2008 15:10
    A sto se mora desiti da bi doslo do rata?
  • rr, 29 februar 2008 16:35
    rade sklekove, skakuču i urliču :)
  • 29 februar 2008 18:16

    da dođe do rata moraju postojati moćnici koji imaju neke interese da ga započnu. uglavnom ekonomske, ali i samo stjecanje više moći im je često dovoljan razlog.

    jesu ova kratka pitanja neki kviz o osnovama fukncioniranja svijeta? ;-)

  Odgovor

• Kako je NATO (ipak) postao aktualna tema
  marek, 29 februar 2008 20:10
  pa treba nekaj organizirati, prosvjede protiv, sve skupine udruzhiti, izraziti se u javnosti! se sprema kaj ili ne!?
  • moje.ime, 1 mart 2008 11:31

    sprema se ...pasivan otpor prikazan kroz pseudoznanstveni članak o benefitima..."politika ja nisam protiv ako su protiv i oni protiv kojih sam" se ipak trebala nalaziti na MORH ili NATO stranicama..no nekako je zvršila ovdje ?

    vještom autoru ideologiju je moguće zalijeptiti bilo gdje..dok god to autoru odgovara...u pitanju je vještina koja se lako stjeće vježbom na npr. maminom novčaniku... a ako treba ideologija se može ubaciti i u prodaju skupe obleke...ili čak i u otpor koji poziva na neotpor !

    heh salonski revolucionari...vas ništa ne može zaustaviti al vam se čovjek zato dobro može nasmijati...

  • 1 mart 2008 15:53
    smrt fasizmu sloboda narodu

  Odgovor

• REFERENDUM!
  1 mart 2008 17:55
  Mislim da bi izašao rekordan broj glasača.

  Odgovor

• Kako je NATO (ipak) postao aktualna tema
  iluks, 2 mart 2008 13:15
  Intresantno bi bilo znati profil osoba,protivnika priključenja NATO-u, za koje vjerujem da su identični zagovornicima ukidanja ročnog služenja vojske u nas.Za mene su to neki mlitavci koji i svoju djecu uskraćuju za kompletan odgoj i koji žele da i oni budu poput njih.Pacifizmom koji zagovaraju,žele provoditi,dokazuju da nisu svjesni realnosti i osakaćuju i naraštaje na koje mogu uticati.
  • rr, 2 mart 2008 17:06
    iluks, moze pitanje? sto je to tocno realnost? mislis da bi svi trebali pokrenuti revoluciju i postati nekakvi militaristicki anarhisti? sto smo time dobili do sada? takve nasilne akcije su uvijek rezultirale slijedecim reakcijama: neredima, ocrnjivanjem anarhistickih akcija opcenito i shodno tome iskrivljeno prikazivanje mirovnih pokreta sa strane masmedija. rijesavanje nasilja nasiljem je isto sto i tzv. americke mirovne misije, samo u manjem formatu. ovdje ne tvrdim da se ne treba braniti ukoliko si napadnut, samo kazem da su sve militaristicke akcije iluzije. cilj treba biti istovjetan s putem, inace se cilj ne moze dostici. kroz povijest su nam to neprestano govorile i svojim primjerom pokazivale uzvisenije osobe, one koje su spoznale kako funkcionira realnost. a ako bas hoces o realitetu, moze: svaka akcija izaziva reakciju. vjerujem da se slazes s tim. drugim rjecima, ako nekog napadnes izazvat ces protunapad. tada ce opet oni prvi uzvratiti itd. kako na taj nacin prekinuti sa sukobima? nikako, jer to je upravo glavna lekcija koju nam daje povijest svijeta. ili povijest nije u domeni realnosti? onda ostatak recenice: "i osakaćuju i naraštaje na koje mogu uticati." sori, ali ovo je stvarno cista besmislica. pacifisti osakacuju dakle narastaje? zelis reci time da su svi pacifisti nekakvi sanjarski idealisti koji lebde u oblacima poput nabrijanih hipija? ne, ti samo kazes da su to mlitavci... istinska snaga nije vratiti udarac, nego se oduprijeti izazovu koji rezultira destruktivnoscu. sori ako sam bio ostar, ali na takve nelogicne argumente ponekad moram reagirati.
  • 2 mart 2008 17:08
    neznam ko ovdje osakacuje?????? pacifisti - zanimljiva teza

  Odgovor

• Kako je NATO (ipak) postao aktualna tema
  3 mart 2008 08:47
  moje.ime - ne, nije stvar u tome "ja sam protiv ako su protiv i oni protiv kojih sam". vec "nismo protiv na isti način i zato ne nastupamo zajedno". tu je bitna razlika, zar ne? gdje pise drugacije?
  • 3 mart 2008 09:07
    A kako se postaje moćnik?
  • Eugen, 3 mart 2008 10:55

    rr - sumnjam da je iluks anarhist...sumnjam... militantni anarhist?

    ako svaka akcija stvara reakciju, zasto uopce nesto i raditi? jesu li to oni "argumenti" koji te "oslobadjaju" odgovornosti? Ne vidim cemu dilema oko nasilja/nenasilja, ideje se ne mogu nametati, jer onda nuzno gube svoj smisao, ne obraniti se, znaci izgubiti, u vecini slucajeva.. Sto je tu nejasno? Ti vjerojatno smatras one black bloc razbijace izloga kao anarhisticku aktivnost? JA u tome vidim samo isprobanu strategiju/taktiku koja se pokazala kontraproduktivnom. Graditi alternative drzavi i kapitalizmu, i onda sa te pozicije se braniti.. to je vec nesto drugo.. A malo se ispucati, na izlozima i autima, to je takodjer nesto drugo...gdje se prepoznaju cak i policijski infiltratori.. i lokalni huligani...

    zato ovo "militatni anarhist/pacifisticki anarhist" u mene stvara podsmijeh, anarhist je po nuznosti, pacifist i militarist su samo razlicite taktike.. nekad bolje, nekad losije..

  • marko, 3 mart 2008 13:27

    svaka akcija stvara reakciju - bila nasilna ili nenasilna. zato ne treba odustajati od akcija ako će netko na njih reagirati. tako možemo šutjeti i ne djelovati do kraja života.

    antiratni stav izražen u tekstu ne znači idealistični pacifizam koji će dopustiti da netko bilo koga gazi ili koji isključuje samoobranu.

    većina anarhista nisu pacifisti niti negiraju mogućnost obrane. ili sukob, kao što kaže eugen, kada se procjeni da to može biti produktivno.

    ali nisu ni militaristi - ne pretpostavljaju stvaranje vojske koja će imati kontrolu i provoditi volju nekolicine.

  • 3 mart 2008 14:10
    Koliko košta NATO? Da li bi se NATO moglo kupiti?
  • g7, 4 mart 2008 12:54

    Koliko košta NATO? Da li bi se NATO moglo kupiti?

    ja dam pet kuna!

  • 5 mart 2008 08:15
    Ozbiljno pitam, zna li netko koliko NATO košta ?!
  • rr, 6 mart 2008 10:07
    nisam ni mislio time reći da ne treba ništa raditi. pričao sam o kontraproduktivnim akcijama kojih među raznim smjerovima anarhizma ima tipa otpor nasiljem itd. to samo stvara lančane reakcije iz kojih se kasnije jako teško ispetljati. otpor nasiljem je samo drugo ime terorizma - bez obzira na motive. ponavljam, ne kažem da se ne treba braniti, ali isto tako ne treba izazivati sukobe, jer toga ima ionako dosta.
  • Eugen, 6 mart 2008 14:31
    rr - ti misliš reformirati kapitalizam?
  • Eugen, 6 mart 2008 21:48

    mislim, bezobrazno pitanje od mene :)

    sukob je neizbježan/nužan, osim ako misliš da postoji mogućnost da svjetski moćnici i države prepuste narodu direktnu demokraciju, samoupravljanje, sredstva za proizvodnju...

  Odgovor

• Kako je NATO (ipak) postao aktualna tema
  Slavko Sonntag, dipl.iur., 7 juli 2008 23:04

  Žao mi je što se tako kasno uključujem u ovu raspravu, ali kako i autor gosodin Strpić kaže, bolje ikad nego nikad. Iznenadio me je stav da referendum nije pravi način odlučivanja, ali ga mogu razumjeti i djelomično prihvatiti uz dato obrazloženje: "jer ne vidim da postoji opcija prihvaćanja ulasku u NATO."

  Moje je, pak, mišljenje da je u referendumu jedina šansa da Hrvatska ne uđe u NATO. Usprkos svih obmana, neistina i skrivanja istine o NATO-u pred narodom, "običnim" pukom, koju već dugo vlast i "politika" provodi, uz svesrdnu suradnju i pomoć, tako rekuć svih medija, mišljenja sam da nije nerealno očekivanje da bi se moglo dogoditi da narod ne uspiju prevariti. Postoji više različitih mogućnosti da do javnosti dođe i drugačija slika i istina o ulozi NATO-a, od one koju kroz medije daje "politika".

  Pretpostavljam da neki protivnici referenduma o ulasku ili neulasku Hervatske u NATO to protivljenje obrazlažu i zbog pesimizma po pitanju rezultata referenduma, tj. sa sigurnošču očekuju da će se očekivana odluka Hrvatskog Sabora o ulasku Hrvatske u dugogodišnji čelični zagrljaj NATO-a (u kojem o svemu odlučuje SAD, a ostale članice imaju minornu ulogu statista ili klimavaca), donijeti i na referendumu, pa ne žele da ta žalosna odluka ima pokriče u odluci naroda osobnim izjašnjavanjem.

  To je valjan argument, ali memi je važnije da se u Hrvatskoj konačno napravi barem jedan, prvi korak, ka neposrednoj demokraciji. Uvjeren sam da je za ostvarivanje stvarne, vladavine naroda (vidi Ustav RH) od izuzetnog značaja da građani, pojedinci, shvate da o značajnim pitanjima za njihov život, za odlučivanje nije Bogom dana politička elita, već da o kvaliteti svog života može stvarno odlučivati narod - običan puk.

  Što se mene tiče ja vjerujem u narodnu musdrost i u šansu da narod - građani sa biračkim pravom na referendumu kaže NE. Ni slučajno. Slavko Sonntag

  Odgovor