Konferenciju “Inkluzivna e-Uprava” (Inclusive e-Government) treći put za redom organizirala je Metamorphosis fondacija u okviru projekta “Mreža Zapadnoga Balkana za Inkluzivnu e-Vladu” («Western Balkans Network for Inclusive e-Government»).

Namjena ovoga projekta je osnažiti suradnju i koordinaciju između svih relevantnih donositelja odluka, predstavnika Vlade, ali i gospodarskoga, akademskoga i nevladinoga sektora. Sve ovo radi se u cilju unapređivanja kvalitete i podizanja stupnja iskoristivosti i pristupačnosti elektronskih servisa koje pruža javna administracija te povećanja informatizacije društva.

E-Makedonija

“Iako je inkluzija karakteristika za zemlje s naprednijim stupnjem razvoja informatičkoga društva, to ne znači da mi ne bi smo trebali raspravljati ovu temu u Makedoniji budući da je naš cilj pridruženje EU”- rekao je Goran Mančev savjetnik u kabinetu Ivana Ivanovskog, Ministra bez portfelja zaduženom za Informacijsko društvo. U području inkluzije Mančev je istaknuo kako “Vlada provodi projekte kao što su “Računalo za svako dijete” te razdoblja s besplatnom internet vezom koje je uvod za premošćivanje digitalnoga rascjepa unutar društva.”

Izvršni direktor Fondacije Otvoreno društvo-Makedonija, Vladimir Milčin, istaknuo je kako “uposlenici u državnoj i lokalnoj administraciji trebaju povećati svoje znanje i unaprijediti svoje vještine u cilju postizanja povećanja korisničke uporabe informatičke tehnologije i interneta s čime bi se ujedno povećala i transparentnost državnih institucija”.

“Ovo znači postizanje cilja otvorene uprave i građana koji će imati pristup toj istoj upravi. Drugim riječima, ovo je potrebno kako bi se postigao određeni stupanj inkluzije bez kojega demokracija ni otvoreno društvo ne mogu funkcionirati- dodao je Milčin.

Većina sudionika predstavila je iskustva iz svojih zemalja istaknuvši kako se od prijenosa znanja putem interneta i e-Uprava programa samo dobiva. Posebni primjeri su Austrija, Slovenija i Estonija koje su prema Capgemini metodologiji lideri unutar EU.

U Makedoniji primjerice, oko 70 posto stanovništva uopće ne koristi internet. Tako je, čini se, preuranjeno unaprjeđivati e-inkluzivnost kada građanstvo uopće ne koristi internet, no obzirom da Makedonija zaostaje za regijom, nužno je napredak provoditi simultano. “Integriravši Makedoniju unutar njenih granica, zemlja će se integrirati i u EU”, stav je Makedonskih predstavnika.

Hrvatska napreduje u e-upravi

Postignuća e-Uprave u Hrvatskoj predstavila je Danijela Babić iz ZaMirNET-a koja je svoje predavanje temeljila na inkluzivnosti u kojemu je istaknula kako Hrvatska puno čini na razvoju e-Uprave općenito te kako Hrvatska napreduje u informatizaciji društva.

Hrvatskome izlaganju prisustvovala je i Nikolina Udiljak iz Udruge slijepih i kratkovidnih studenata “Šišmiš” koja je naglasila da “iako provođenje e-Uprave napreduje, još uvijek nema razumijevanja za građane sa posebnim potrebama”.

Tako je kratkovidnim studentima teško pretraživati stranice svijetle podloge sa bijelim slovima te bi bilo potrebno imati kontrastne stranice koje mogu svi čitati.

Međutim, Danijela Babić na to je dodala kako je “Središnji ured za e-Hrvatsku osviješten po tom pitanju obzirom na novi portal www.mojauprava.hr koji ima kontrastnu podlogu i prilagođen je osoba s posebnim potrebama”.

Ovo pitanje međutim ipak treba dobiti više pažnje budući da drugi servisi nisu prilagođeni osobama s posebnim potrebama. S tim u vezi, Udruga ZaMirNET organizira konzultativni sastanak 13.12. ove godine gdje će se osim tema iz područja e-Uprave razmatrati i mogućnosti poboljšanja usluge za osobe s posebnim potrebama.

e-Hrvatska

Prema podatcima Središnjega ureda za e-Hrvatsku, u 2004.godini, dostupnost javnih usluga putem Interneta za građane bila je tek nešto više od 3 %, a za poslovne subjekte oko 6 %. U 2005. godini ostvareni su značajni pomaci. Tako je javna uprava ostvarila 38 % dostupnosti na Internet uslugama za građane te blizu 30 % usluga za poslovne subjekte. Do konca prošle godine u Hrvatskoj se građanima i poslovnim subjektima pružalo više od 50 javnih usluga na Internetu, a određeno je 12 područja usluga za građane i osam za poslovne subjekte čija se informatizacija prati i u zemljama EU.

U prošloj je godini također nastavljen značajan rast dostupnosti javnih usluga na Internetu što je rezultat zajedničkoga nastojanja svih tijela državne vlasti u provedbi programa e-Hrvatska. U 2006. godini građanima je tako na Internetu bilo dostupno nešto više od 46 %, a poslovnim subjektima više od 60 % javnih usluga.

Danas građani i poslovni subjekti u dvadeset područja djelovanja javne administracije, u kojima se provodi istraživanje, mogu putem Interneta doći do svih potrebnih informacija ili obrazaca potrebnih za pokretanje postupka.

Uspoređujući ranije rezultate 28 članica EU u prosjeku postižu 75 posto dostupnosti javnih usluga dok u Hrvatskoj taj podatak iznosi nešto više od 50 posto. Time je u protekloj godini Hrvatska nadmašila Slovačku i Latviju dok razvoj elektroničke javne uprave u EU i dalje predvodi Austrija, a slijede je nove članice Estonija i Slovenija.

Javna administracija ponudila je tijekom prošle godine i niz novih i inovativnih usluga. Središnji ured ističe Poreznu upravu Ministarstva financija s projektom e-Porezna i elektroničkom prijavom PDV-a, zatim Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s elektroničkom uslugom prijave na obvezno mirovinsko osiguranje (e-Prijave), Kliničko bolnički centar Zagreb (KBC Zagreb) koji među dostupnim informacijama na internetskoj stranici nudi Vodič za pacijente s korisnim uputama svima onima koji će posjetiti bolnicu te listu čekanja za bolničke usluge među brojnim drugim primjerima. Također je osvježen i velik broj internetskih stranica tijela javne vlasti koje sada nude više korisnih informacija potrebnih građanima i poslovnim subjektima.

Osnovne pod-funkcije e-Hrvatske su: e-Uprava, e-Obrazovanje, e-Pravosuđe, e-Zdravstvo i e-Poslovanje. No, ove godine Središnji državni ured za e-Hrvatsku i Središnji državni ured za javnu administraciju pokrenuo je program HITRO.HR (One-Stop-Shop program) kojemu je namjena povećavanje kvalitete elektroničkih usluga među tijelima javne uprave. Namjena ovoga programa je omogućavanje pristupa informacijama tijelima javne uprave bez nepotrebnoga šetanja po internetu ili hodanja od jedne institucije do druge. Ovo ujedno smanjuje i troškove i vrijeme potrebno za dobivanje usluge.

HITRO.HR uključuje pet drugih servisa: e-Obrt, e-Regos, e-Katastar, e-PDV i e-Mirovinsko. Moja Uprava je još jedan novi internet portal Vlade RH dostupan na adresi www.mojauprava.hr, a namjena mu je omogućiti internetsku komunikaciju građana s administracijom i tijelima državne vlasti.

Dvanaest područja za građane do sada se već uključilo u ovaj program te osam za poslovne usluge.

Za građane to su: porez na osobni dohodak, potraga za poslom, socijalna pomoć, registracija vozila, građevinske dozvole, izjave za policiju, javne knjižnice te certifikati iz registarskih knjiga. Za poslovne subjekte to su: doprinosi za uposlenike, porezi, PDV, registracija tvrtki, slanje poslovnih rezultata državnom zavodu za statistiku, carinske deklaracije, ekološke dozvole te javna davanja.

U okviru programa e-Obrazovanje koncem ove godine predstavljen je i program e-Sadržaj kojim se nastoji učenicima osnovnih i srednjih škola omogućiti pristup online obrazovanju. Osim ovoga, studenti imaju pristup najmodernijim tehnološkim rješenjima za pristup globalnoj mreži znanja. To su primjerice: e-Indeks, besplatni internet u studentskim domovima (StuDOM), Informacijski sustav visoko-obrazovnih institucija (ISVU), dijeljenje zajedničke računalne infrastrukture (CRO-GRID), Hrvatski znanstveni portal (www.znanstvenici.hr), GigaCARNet, Mobilni CARNet te Autentikatizacija i Autorizacija Infrastrukture. Dodatno, svaki student sada dobiva svoju osobnu e-mail adresu, a fakulteti pored internetskih stranica imaju i Intranet sustave putem kojih studentima šalju informacije vezane uz studij.

Sve škole u Hrvatskoj sada su priključene na internet i to u postotcima većim od prosjeka EU. Trenutačno je pri kraju projekt e-Otoci koji ulazi u završnu fazu. Ovaj projekt povezati će 20 škola na otocima s onima na kopnu uporabom “distance learning” putem video konferencija i broadband interneta.

Osim ovoga, važno je napomenuti da sva državna tijela u Hrvatskoj imaju svoje internet stranice s detaljnim podatcima o svojoj djelatnosti, potrebnim dokumentima za vađenje dozvola od tražene institucije, te da se većina dokumenata i zakona danas može skinuti s interneta. Ono što je za sada problem je nemogućnost preuzimanja pojedinih PDF dokumenata s interneta no novim rješenjima najavljenima za slijedeću godinu i ovo bi trebalo biti riješeno.

Prema podatcima od 5. prosinca ove godine, a prema istraživanju centra za istraživanje tržišta GfK, europski prosjek korisnika interneta je 39 posto. U BiH broj korisnika interneta je 29 posto dok je u Srbija 28,2 posto korisnika interneta.

U Hrvatskoj pak 50 posto građana ima priključak na internet dok ih je u Sloveniji 56 posto. U Austriji je njih 57 posto dok je u Švedskoj primjerice 75 posto.

Slovenija je regionalni lider, a u stopu je slijedi Hrvatska pri čemu obje zemlje po postotku uporabe interneta prelaze europski prosjek. Obzirom na najavljene akcije za poticanje informatizacije društva i države, Hrvatska je čini se na dobrome putu da stigne najrazvijenije europske zemlje.

Ipak, u svemu ovom ne treba zaboraviti osobe s potrebnim potrebama, a s obzirom na sve uspjehe i napredak koji ove aktivnosti bilježe, čini se da je upravo ovo pitanje najveći izazov za budućnost.

fotografije: Martina Topić