Na ovogodišnjoj dodjeli Oscara, Ellen DeGeneres je u jednom trenutku stala pokraj Clinta Eastwooda, izvadila maleni digitalni fotoaparat, i rekla ovo je za moju MySpace stranicu, te se uslikala s ovim velikanom filmske umjetnosti. MySpace, danas najpopularnija društvena mreža, tako je spomenuta u prijenosu koji je gledalo milijardu ljudi. Rupert Murdoch, koji je MySpace kupio za 580 milijuna dolara, mora da je bio zadovoljan. Pa i da je se tom prigodom nije spomenulo, ta mu se investicija višestruko isplatila jer ovaj Internet posdet danas vrijedi milijarde dolara. Prva društvena mreža, navodi Wikipedija, bio je svima dobro poznato odredište (ako ništa preko bannera na ostalim siteovima) classmates.com koje omogućava korisnicima da saznaju što rade njihovi nekadašnje kolege iz škole. Classmates je pokrenut 1995. godina, dok je 1997. osnovana mreža SixDegrees.com, koja je zasigurno došla malo prerano, jer je, kasnije se to pokazalo, trebalo nekoliko godina da društvene mreže na Internetu uđu u uporabu među širom publikom. To se dogodilo negdje oko 2002. godine kad je osnovan Friendster, a s pojavom MySpacea popularnost takvih internetskih lokacija je rasla. Danas malo tko ne zna za MySpace ili uopće pojam društevnih mreža, pa možemo reći da više nisu u trendu one same, koliko njihovi elementi. Naime, predviđa se kako će ih uskoro svaki malo veći site. A tome već svjedočimo, malo na našoj, a puno više na inozemnoj internetskoj sceni. Najbolji primjeri za to siteovi su predsjedničkih kandidata za američke izbore 2008., a mi ćemo prosurfati "mrežom" Baracka Obame.

Obama (i ostali) za predsjednika

Poput siteova ostalih kandidata, i onaj Obamin, prije svega, dobro je povezan s ostalim društvenim mrežama, odnosno web 2.0 servisima preko kojih je moguće pratiti kako napreduje kampanja. Tako su tu društvena mreža Facebook, servis za pohranu video zapisa YouTube, servis za pohranu fotografija Flickr i drugi, a negdje na stranicama je, naravno, i blog, koji je postao osnovni dio političkih kampanja u Sjedinjenim Državama. Ono što je ipak najzanimljvije jesu ti elementi društvene mreže. Smješteno je to u odjelu MyBarackObama.com, ispod kojeg se smjestio tagline This Campaign is About You. Korisnici koji se registriraju imaju mogućnost stvaranja vlastitog profila, zatim mogu pronaći i druge koji Obamu podržavaju a žive u njihovoj blizini, tu je negdje i planer preko kojeg mogu isplanirati na koja će događanja i skupove vezane uz Obamu ići, a svima je dakako dana mogućnost da skupljaju donacije za Obamu kao i da pišu svoj blog. John Edwards ima znatno veći broj web 2.0 siteova preko kojih se je moguće povezati s kampanjom, dok Hillary Clinton ima neke, no ne sve elemente. Giulianijev site najsiromašniji je elemetnima weba 2.0 odnosno društvenih mreža, dok je onaj Obamin najbolji primjer kako se to danas radi. U relativno kratkom vremenu, poučeni kampanjom Howarda Deana iz 2004. godine, o kojoj smo pisali i na ZaMirZINEu, američki političari prigrlili su sve prednosti Interneta i prebacili velik broj aktivnosti tamo, što je logično, jer tamo su i birači.

U nas takve stvari još ne viđamo, iako neki siteovi imaju elemente društvenih mreža. Najbolji primjer za to je nedavno redizajnirane stranice Coolinarika. Riječ je o dobro poznatom siteu koji se bavi hranom, kuhanjem, namirnicama i sličnim temama. U novoj verziji registrirani su korisnici dobili mogućnost spremanja recepata, spremanja članaka, dodavanja tagova pojedinim člancima i receptima, rubriku omiljene namirnice, pitanja stručnjaka, mogućnost dodavanja prijatelja. Dobar dio elemenata nove generacije internetskih servisa, odnosno društvenih mreža, implementiran je tako na site koji nije primarno društvena mreža. No, kako smo i napisali, predviđa se da će u skoroj budućnosti velik broj siteova imati ovakve mogućnosti personalizacije.

Change.org - najplemenitija društvena mreža

Broj društvenih mreža danas je toliki da bi vjerojatno trebali dani da sve pregledamo i pogledamo što one nude. No osim onih koje su namijenje svima, sve se češće javljaju i one fokusirane nešto uže, poput Linkedina koji je namijenjen poslovnim korisnicima, kao i one relativno nedavno pokrenute na adresi Change.org. Od svih društvenih mreža koje smo vidjeli, ova ima najplemenitiju ideju - promijeniti svijet. Ili ga barem učiniti boljim mjestom. Namijenjena je običnim korisnicima i neprofitnim organizacijama, navode autori, a cilj joj je promijeniti aktivizam, odnosno poslužiti kao centralna platforma za sve ljude koji se aktivizmom bave. Change.org omogućuje tim ljudima, baš poput ostalih društvenih mreža, da dijele informacije, raspravljaju o idejama, predlažu, sugeriraju, kritiziraju i, najvažnije od svega, organiziraju se kako bi iz virtualnog svijeta mogli preći u stvarni i ostvariti određene ciljeve.

Na je početnoj stranici moguće vidjeti najpopularnije ciljeve (Separate Church and State, Save Net Neutrality, Research Alternative Energy, Stop Global Warming, Support Equal Rights for All), dok je detaljniji pregled moguć kroz kategorije (Animals, Arts & Culture, Education, Environment, Health, Human Services, International, Public Advocacy, Religion). Klik na neku od željenih promjena otvara daljnje informacije, pa ćemo tamo saznati koliko korisnika želi tu promjenu, čitati o razlozima zašto ti korisnici žele promjenu, posjetiti blog te zajednice, pogledati video i slično. Odjel NonProfits nudi listu neprofitnih organizacija koje korisnici mogu ocijeniti, a organizacije je moguće pregledavati i po popularnosti. U odjelu Giving Network smjestile su se pak sve zajednice osnovane na ovoj društvenoj mreži, dok Actions nudi informacije za volontere, skupljanje novaca i bilo kakvu akciju koju možete zamisliti na ovoj vrsti društvene mreže. Ovakvih, fokusiranih društvenih mreža, s vremenom će biti sve više, naročito onih s plemenitom idejom u pozadini. Na isti način na koji su se promijenile političke kampanje, promijenit će se i aktivizam. A Internet će biti vrlo moćno oruže u cijeloj priči, koje samo treba znati iskoristiti.